Većina podstanara u Beogradu izdvaja od 300 do 500 eura za kiriju mjesečno

Čak 36,4 posto podstanara u Beogradu plaća kiriju između 300 i 500 eura, dok 10 posto izdvaja više od 500 eura, a visoke cijene direktno utiču na životne planove stanara

Istraživanje specijaliziranog portala za oglašavanje nekretnina pokazuje da je većina podstanara u Beogradu suočena sa visokim cijenama najma, gdje 36,4 posto njih plaća mjesečnu kiriju između 300 i 500 eura (oko 588 do 980 maraka), a dodatnih 10 posto izdvaja više od 500 eura (više od 980 maraka). U unutrašnjosti Srbije situacija je nešto povoljnija, pa čak 69,2 posto podstanara van glavnog grada plaća kiriju do 300 eura (do 588 maraka), dok samo 7,6 posto ima obavezu mjesečne kirije iznad 500 eura.

Visoke cijene najma predstavljaju glavni problem za više od 80 posto anketiranih podstanara u Srbiji. U Beogradu, 60,7 posto ispitanika smatra da su kirije potpuno nerealne u odnosu na prosječne plate, dok je u drugim dijelovima zemlje taj procenat nešto niži i iznosi 51,4 posto. Anketa je također pokazala da svaki četvrti podstanar u Beogradu izdvaja više od pola svoje plate za kiriju, dok 44,3 posto daje između 30 i 50 posto zarade. U unutrašnjosti, čak 85,9 posto podstanara izdvaja do 50 posto svojih prihoda na najam.

Ponuda kvalitetnih stanova za iznajmljivanje u Beogradu je ograničena, na što se požalilo 31,4 posto ispitanika, dok u unutrašnjosti to navodi 24,3 posto. Stanari često ukazuju na nesrazmjeru između cijene i kvaliteta nekretnine, te navode probleme poput starog namještaja, neadekvatne opreme i loše izolacije. Poseban izazov predstavlja i pristup vlasnika privatnosti podstanara, kao i česta odsutnost ugovora o zakupu – oko 40 posto ispitanih nema potpisan ugovor, iako većina smatra da poznaje svoja prava.

Traženje odgovarajućeg stana u Beogradu traje duže nego u ostatku Srbije; samo 32,1 posto podstanara pronašlo je stan unutar mjesec dana, dok je 29,3 posto tražilo duže od šest mjeseci. Gotovo isti procenat ispitanika (29,3 posto) morao je pregledati više od 30 stanova prije nego što su pronašli odgovarajući smještaj, dok je 35 posto svoju nekretninu pronašlo nakon obilaska do pet stanova.

Visoke stanarine značajno utiču na životne odluke, pa je 90 posto podstanara u Beogradu i 83,2 posto u ostatku Srbije navelo da su zbog toga morali mijenjati svoje životne planove. Diskriminacija po pitanju kućnih ljubimaca, zadiranje u privatnost i neadekvatna ulaganja u nekretninu predstavljaju dodatne izazove na tržištu najma.

Istraživanje ukazuje na potrebu za većom pravnom sigurnošću i transparentnošću na tržištu najma, kao i na važnost usklađivanja cijena stanarina sa realnim prihodima građana, posebno u urbanim sredinama poput Beograda.