Više od 800 brodova i dalje blokirano u Persijskom zalivu zbog ograničenog primirja

Samo 426 tankera za naftu i gorivo ostaje zarobljeno, dok dvonedeljno primirje SAD i Irana nije dovoljno za normalizaciju energetskog transporta

Više od 800 brodova, uključujući 426 tankera za sirovu naftu i čista goriva, trenutno je i dalje blokirano u Persijskom zalivu, nakon što je Ormuski moreuz ostao pod strogom iranskom kontrolom od kraja februara, pokazuju podaci obavještajne firme Kpler. Iako je između Irana i Sjedinjenih Američkih Država dogovoreno dvonedeljno primirje, stručnjaci upozoravaju da ovaj period nije dovoljan ni da se postojeći teretni brodovi evakuišu, a kamoli da se obnovi redovan protok energenata, goriva i đubriva.

Pomorske kompanije iz Evrope, Azije i Bliskog istoka analiziraju tehničke i sigurnosne uslove privremenog sporazuma, dok su njihovi brodovi ostali u stanju pripravnosti. Normalno, kroz Ormuski prolaz dnevno je prolazilo manje od 140 brodova, dok je u posljednjih šest sedmica promet pao na svega pet brodova dnevno, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u globalnom lancu snabdijevanja energentima.

Iran je najavio da će tokom naredne dvije sedmice obezbijediti siguran prolaz kroz moreuz u saradnji sa svojim oružanim snagama, ali unutar preciznih tehničkih ograničenja, dok je američki predsjednik Donald Tramp istakao da očekuje “potpuno, neposredno i bezbjedno otvaranje” prolaza. Ipak, zvaničnici iz brodarskih kompanija, uključujući AP Moler-Mersk A/S i Nipon Jusen Kabušiki Kaiša, navode da primirje ne donosi potpunu pomorsku sigurnost, te da vlasnici i dalje analiziraju rizike i uslove transporta.

Podaci pokazuju da osim 426 tankera, u zalivu ostaje i 34 broda za tečni naftni gas, 19 brodova za tečni prirodni gas, kao i desetine brodova za suvu robu i kontejnere. Saobraćaj je dodatno usporen zbog pojačanih kontrola nakon američkih i izraelskih napada krajem februara, što je dovelo do neviđene krize u globalnom snabdijevanju naftom i energentima.

Stručnjaci, među kojima je i vanredna profesorka na Institutu za odbranu i bezbjednost Univerziteta Zapadne Australije Dženifer Parker, upozoravaju da obnova normalnih brodskih tokova nije moguća u roku od 24 sata. “Vlasnici tankera, osiguravajuća društva i posade moraju imati povjerenje da je rizik stvarno smanjen, a ne samo privremeno zaustavljen”, ocijenila je Parker. Slično mišljenje dijeli i Luis Hart iz osiguravajuće kuće Vilis Tauers, koji ističe da je dvonedeljno primirje samo prvi korak ka normalizaciji, ali da će aktivnosti biti obnovljene postepeno.

Bivši američki obavještajni savjetnik Majkl Predžent smatra da će Iran i dalje imati značajnu kontrolu nad kretanjem brodova, dok je tržište trenutno osjetljivo na svaku promjenu u sigurnosnoj situaciji u regiji. Očekuje se da će za potpuni povratak energetskih zaliha i cijena goriva na predkrizni nivo biti potrebni mjeseci, s obzirom na opseg zastoja i složenost logističkih operacija.