Američke kompanije ostvaruju prihod od 165 milijardi dolara zahvaljujući frustracijama korisnika

Sektor usluga generiše gubitak vremena za potrošače, što američku ekonomiju godišnje košta 165 milijardi dolara zbog složenih procedura

Američke kompanije u sektoru usluga ostvaruju značajne prihode zahvaljujući praksama koje često frustriraju korisnike, pokazuje ekonomska analiza. Procjenjuje se da gubitak vremena potrošača usljed komplikovanih procedura, birokratskih zahtjeva i neefikasne korisničke podrške američku ekonomiju godišnje košta 165 milijardi dolara (oko 288,75 milijardi maraka).

U izvještaju se navodi da kompanije često koriste zastarjele ili namjerno otežane procese, kao što su zahtjevi za slanje dokumenata putem pošte umjesto digitalnih servisa, što dodatno povećava vrijeme koje korisnici moraju uložiti kako bi ostvarili svoja prava ili dobili povrat novca. Ovakve prakse su posebno izražene u sektoru osiguranja, gdje potrošači često moraju popunjavati obrasce i čekati na obradu zahtjeva bez mogućnosti online rješenja, iako postoji razvijen digitalni portal za plaćanje računa.

Ekonomisti ističu da je ovakva dinamika rezultirala stvaranjem tzv. “ekonomije frustracije”, u kojoj kompanije ostvaruju indirektnu dobit na osnovu otežanog pristupa korisničkim servisima. Prema podacima, dok je korisnicima omogućeno brzo plaćanje i transfer novca, proces povrata sredstava ili ostvarivanja prava često zahtijeva mnogo više vremena i truda.

U analizi se navodi da ovakve prakse utiču na ukupnu produktivnost američkog društva, jer gubitak vremena kod velikog broja potrošača akumulira značajne ekonomske troškove. Ovi troškovi ne utiču samo na pojedince, već i na ukupnu radnu efikasnost i ekonomski rast.

S obzirom da su ovakvi modeli sve prisutniji u digitalnom dobu, stručnjaci pozivaju na regulaciju i modernizaciju korisničkih servisa, kako bi se smanjili ekonomski gubici i povećala efikasnost u sektoru usluga. Za potrošače u BiH i regionu, iskustva iz Sjedinjenih Američkih Država mogu poslužiti kao upozorenje o mogućim posljedicama nedovoljne digitalizacije i transparentnosti u poslovanju kompanija.