Cijena nafte porasla više od 70 posto nakon sukoba u Iranu, ali nema šireg poremećaja u lancima snabdijevanja

Fjučersi na sirovu naftu skočili su više od 70 posto od napada SAD-a i Izraela na Iran, dok Goldman Sachs procjenjuje da će uticaj na globalni BDP ostati umjeren

Cijene sirove nafte zabilježile su rast od preko 70 posto u ovoj godini nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli napade na Iran, pokazuju najnoviji podaci sa svjetskih berzi. Iako je ovaj iznenadni rast cijena nafte izazvao zabrinutost zbog mogućeg talasa inflacije i mogućih poremećaja u globalnoj trgovini, analitičari iz investicijske banke Goldman Sachs procjenjuju da neće doći do široko rasprostranjenih kriza u lancima snabdijevanja, nalik onima iz pandemijskog perioda.

Prema analizi Goldman Sachsa, trenutni rast cijena nafte uzrokovan je povećanom geopolitičkom neizvjesnošću nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Fjučersi na sirovu naftu porasli su više od 70 posto od početka godine, što se direktno odrazilo na troškove energenata i potencijalno može uticati na potrošačke cijene širom svijeta. Ipak, stručnjaci ove američke banke smatraju da su globalni lanci snabdijevanja dovoljno fleksibilni da apsorbuju šokove ovog tipa bez većih zastoja ili poremećaja u isporukama robe.

Pored rasta cijena nafte, izvještaj ističe da bi ekonomski uticaj na bruto domaći proizvod (BDP) ostao ograničen, odnosno procjenjuje se da bi došlo do umjerenog pada, ali bez ozbiljnih posljedica po globalnu ekonomsku aktivnost. Analitičari naglašavaju da je trenutna situacija različita od pandemijske krize, kada su lanci snabdijevanja bili paralizovani zbog zatvaranja granica i ograničenja kretanja.

Na finansijskim tržištima, pored rasta cijena sirove nafte, zabilježeni su i padovi na glavnim berzanskim indeksima – Dow Jones je pao za 0,26 posto, Nasdaq za 0,62 posto, a S&P 500 za 0,61 posto. Ove promjene odražavaju pojačanu nesigurnost među investitorima, ali ne signaliziraju strukturalni poremećaj na tržištima kapitala.

Goldman Sachs u svojoj analizi navodi da bi se potencijalni pritisci na cijene mogli prenijeti na potrošače kroz skuplje gorivo i transport, ali ne očekuju veliki domino-efekt na druge sektore privrede. Banka smatra da su globalni lanci snabdijevanja, zahvaljujući digitalizaciji i diverzifikaciji izvora, otporniji nego prije nekoliko godina.

Izvještaj također ukazuje na to da su fiskalne i monetarne politike vodećih svjetskih ekonomija usmjerene na stabilizaciju inflacije, što dodatno smanjuje rizik od šire ekonomske krize. U ovakvom okruženju, očekuje se da će se trgovina i isporuke robe nastaviti bez značajnih zastoja, iako bi pojedini sektori mogli osjetiti pritisak zbog viših cijena energenata.