ECB upozorava na rizik energetskog šoka zbog rata u Iranu, ali isključuje ponavljanje 2022.

Evropska centralna banka prati kretanje cijena nafte i energenata, predsjednica Lagarde procjenjuje da trenutna situacija nije identična periodu inflatornog pritiska iz 2022. godine

Evropska centralna banka (ECB) pažljivo prati situaciju na energetskom tržištu nakon eskalacije sukoba u Iranu, s obzirom na moguće posljedice po evropsku privredu i finansijsku stabilnost. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je da trenutni geopolitički rizici stvaraju dodatnu neizvjesnost, ali ističe da sadašnja dinamika nije jednaka energetskom šoku iz 2022. godine, kada su cijene energenata dramatično rasle zbog rata u Ukrajini.

Cijene nafte i plina zabilježile su umjeren rast u posljednjim danima, dok su tržišta reagovala na izvještaje o potencijalnim poremećajima u snabdijevanju iz Irana, jednog od ključnih svjetskih proizvođača nafte. Lagarde je naglasila da, iako postoji rizik od daljeg rasta cijena energenata, trenutni pritisci nisu dostigli nivoe iz perioda kada je inflacija u eurozoni premašila 10 posto godišnje.

ECB je u prošloj godini bio prinuđen agresivno podizati kamatne stope kako bi odgovorio na rekordnu inflaciju izazvanu poremećajima na tržištu energenata. Sada, uz pažljivo praćenje kretanja cijena nafte i plina, banka procjenjuje da se inflatorni pritisci postepeno smanjuju, a tržište se pokazuje otpornijim nego u prethodnim krizama.

Predsjednica ECB-a upozorila je da geopolitička nestabilnost i dalje može uticati na ekonomske prognoze, ali je naglasila kako institucija raspolaže mehanizmima za očuvanje stabilnosti cijena. “Situacija je ozbiljna, no ne očekujemo ponavljanje inflatornog šoka iz 2022. godine”, istakla je Lagarde u obraćanju novinarima.

Tržišni analitičari navode da bi eventualni prekid iranskog izvoza nafte mogao izazvati kratkoročne skokove cijena, ali i da postoje alternativni izvori i zalihe koje mogu amortizovati poremećaje. Evropska centralna banka za sada ne najavljuje dodatne intervencije, ali ostaje spremna na brzu reakciju ukoliko se tržišni uvjeti pogoršaju.

U kontekstu prethodnih godina, evropska privreda je već prošla kroz fazu intenzivnog prilagođavanja, pri čemu su zemlje eurozone povećale ulaganja u obnovljive izvore energije i diverzifikaciju snabdijevanja. Prema zvaničnim podacima, inflacija u eurozoni trenutno je ispod 3 posto, što je znatno niže u odnosu na vrh iz 2022. godine. ECB će nastaviti redovno analizirati tržišne podatke i donositi odluke u skladu s ciljem održavanja stabilnosti cijena u eurozoni.