OECD podigao prognozu inflacije za 2026. zbog rasta cijene nafte iznad 100 dolara

Cijena Brent nafte prelazi 100 dolara po barelu uslijed sukoba u Iranu, OECD predlaže tri mjere za ograničenje inflacije

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) podigla je svoje prognoze inflacije za 2026. godinu, navodeći kao glavni razlog značajan rast cijena energenata uzrokovan ratom u Iranu. Cijena Brent nafte je premašila 100 dolara po barelu (oko 175 maraka), što direktno utiče na troškove goriva i opći nivo cijena na svjetskim tržištima. OECD je u najnovijoj analizi upozorio da ovakav rast cijena energenata može dovesti do novog inflatornog pritiska, naročito u zemljama koje su u velikoj mjeri zavisne od uvoza nafte.

OECD je za kreatore ekonomske politike izdvojio tri ključne mjere koje mogu pomoći u suzbijanju inflacije uzrokovane rastom cijena nafte. Prva mjera podrazumijeva održavanje jasnoće i transparentnosti u komunikaciji centralnih banaka, što pomaže stabilizaciji tržišnih očekivanja i smanjuje neizvjesnost. Druga preporuka odnosi se na fleksibilnost fiskalne politike, posebno kada su u pitanju subvencije za energente ili porezi na gorivo, kako bi se ublažio pritisak na potrošače i privredu. Treća mjera podrazumijeva jačanje otpornosti energetskog sektora kroz diverzifikaciju izvora energije i ulaganja u obnovljive izvore, čime se smanjuje zavisnost od uvoza sirove nafte i volatilnosti globalnog tržišta.

Rast cijene Brent nafte iznad 100 dolara po barelu došao je nakon eskalacije sukoba u Iranu, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju, naročito kroz strateški važan Hormuški moreuz, kojim prolazi značajan dio globalne trgovine naftom. OECD ističe da bi produženi poremećaji u snabdijevanju mogli dodatno pogoršati inflatorne pritiske i usporiti oporavak globalne ekonomije.

U izvještaju se navodi da je važno da centralne banke zadrže fokus na stabilnosti cijena i izbjegnu preuranjene promjene monetarne politike, dok fiskalne vlasti moraju pažljivo odmjeriti intervencije kako bi zaštitile najranjivije grupe stanovništva. OECD naglašava da je koordinacija između monetarne i fiskalne politike ključna u periodima energetskih šokova.

Očekuje se da će zemlje koje implementiraju predložene mjere lakše kontrolisati inflaciju i osigurati veću stabilnost na tržištima, dok bi izostanak odgovora mogao dovesti do daljeg rasta cijena i pogoršanja ekonomske situacije, posebno za ekonomije u razvoju.