Svet

Rat na Bliskom istoku dodatno povećava ekonomske rizike po globalnu privredu

Ekonomista Mohamed El-Erian upozorava da sukob u Iranu prijeti rastu inflacije, pogoršanju javnih finansija i globalnoj nestabilnosti

Published

on

pexels-photo-6289063

Ekonomista Mohamed El-Erian upozorava da sukob u Iranu prijeti rastu inflacije, pogoršanju javnih finansija i globalnoj nestabilnosti

Ekonomski analitičar Mohamed El-Erian upozorio je da bi rat na Bliskom istoku, posebno između Irana i drugih zemalja regiona, mogao znatno pogoršati gotovo sve postojeće prijetnje globalnoj ekonomiji. U analizi objavljenoj uz najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), El-Erian ističe da je poruka MMF-a o perspektivama svjetske privrede “soberavajuća”, jer dodatne geopolitičke tenzije ugrožavaju rast, podstiču inflaciju i pogoršavaju fiskalnu stabilnost u mnogim državama.

Prema njegovim ocjenama, nastavak ili eskalacija rata može izazvati tzv. “stagflacioni vjetar” – kombinaciju usporenog ekonomskog rasta i rasta cijena – što stvara dodatni pritisak na budžete vlada širom svijeta. El-Erian navodi da trenutna situacija dovodi do “uznemirujuće finansijske nestabilnosti”, što se može reflektovati kroz volatilnost na tržištima, povećanje rizika za investitore i smanjenje povjerenja u globalne finansijske tokove.

MMF u svom aktuelnom izvještaju upozorava da je globalni ekonomski oporavak spor te da su inflatorni pritisci i dalje prisutni u većini ekonomija. Sukobi na Bliskom istoku dodatno komplikuju mogućnost oporavka, jer povećavaju cijene energenata i narušavaju globalne lance snabdijevanja. Ekonomske posljedice rata osjećaju i domaće i međunarodne kompanije kroz povećane troškove i pad investicija, što može uticati na zapošljavanje i standard građana.

El-Erian ističe da pored rasta inflacije i usporavanja rasta BDP-a, dodatni izazov predstavlja i rast nejednakosti, jer su socijalno ranjive grupe najizloženije posljedicama povećanja cijena hrane i energenata. Fiskalni pritisci na javne finansije povećavaju se zbog potrebe za većom potrošnjom na sigurnost, subvencije i podršku najugroženijima, dok istovremeno prihodi budžeta stagniraju ili opadaju.

Prema zaključcima analize, aktuelni ekonomski rizici zahtijevaju pažljivo praćenje i pravovremene reakcije centralnih banaka i vlada. MMF i vodeći ekonomski stručnjaci pozivaju na međunarodnu saradnju u cilju očuvanja finansijske stabilnosti i podizanja otpornosti globalne ekonomije na vanjske šokove, uključujući i geopolitičke konflikte.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version