Rusija potrošila dodatnih 130 milijardi dolara na robu zbog sankcija u četiri godine

Ekonomske analize pokazuju rast troškova uvoza i pad izvoznih tržišta za 50 posto pod dugotrajnim sankcijama

Prema novoj analizi iz Latvije, Rusija je tokom četiri godine međunarodnih sankcija bila primorana potrošiti dodatnih 130 milijardi dolara (oko 227,5 milijardi maraka) na nabavku robe, što značajno povećava ekonomski pritisak na zemlju. Analitičari ističu da bi nastavak postojećih sankcija mogao donijeti Rusiji stotine milijardi dolara dodatnih ekonomskih gubitaka u narednim godinama.

Analiza navodi da su sankcije onemogućile Rusiji direktan pristup mnogim zapadnim tržištima i robama, zbog čega je Moskva bila prinuđena uvoziti robu putem posrednika ili paralelnih kanala, što je dovelo do viših cijena i značajnog povećanja ukupnih troškova nabavke. U izvještaju se naglašava kako su troškovi za nabavku dobara u periodu pod sankcijama narasli za 130 milijardi dolara (oko 227,5 milijardi maraka), čime su dodatno opterećeni budžet i privreda Rusije.

Uz rast troškova uvoza, izvještaj konstatuje i pad izvoznih tržišta. Neki od ključnih izvoznih sektora Rusije zabilježili su smanjenje tržišnog udjela i do 50 posto poslije četiri godine pod sankcijama. Ovakav pad dodatno komplikuje ekonomske izglede zemlje koja se suočava s ograničenim pristupom međunarodnim finansijskim tokovima i tehnologijama.

Analitičari iz Latvije napominju da bi Rusija, ukoliko se trenutni nivo sankcija zadrži, mogla pretrpjeti stotine milijardi dolara dodatne ekonomske štete, prvenstveno kroz proširene troškove nabavke i gubitke od izvoza. Navodi se da su restrikcije već sada dovele do značajnih promjena u trgovinskim tokovima, uz oslanjanje na alternativne dobavljače i duže logističke lance, što povećava ukupne ekonomske rizike za rusku privredu.

Izvještaj ne navodi konkretne projekcije za buduće periode, ali analitičari upozoravaju da će nastavak aktuelnih sankcija imati dugoročne posljedice i dodatno opteretiti makroekonomsku stabilnost Rusije. Pad izvoza i povećanje troškova uvoza mogli bi uticati i na zaposlenost, investicije te realne prihode stanovništva, čineći sanaciju ekonomije izazovnijom u narednim godinama.