Svet
Trgovina između evropskih zemalja i Irana opala na 4,2 milijarde eura u 2023. godini
Njemačka i Italija ostale glavni partneri Irana u EU, izvoz iz Evrope pao za 8,7 posto zbog sankcija i regulatornih barijera
Njemačka i Italija ostale glavni partneri Irana u EU, izvoz iz Evrope pao za 8,7 posto zbog sankcija i regulatornih barijera
Evropska unija zabilježila je pad ukupne trgovinske razmjene sa Iranom na 4,2 milijarde eura (oko 8,2 milijarde maraka) u 2023. godini, pokazuju zvanični podaci evropskih institucija. Najveći dio trgovine ostvarile su Njemačka i Italija, koje su i dalje ključni evropski partneri Irana, uprkos izazovima koje donose međunarodne sankcije i složeni regulatorni okvir.
Izvoz iz članica EU u Iran dostigao je 2,1 milijardu eura (4,1 milijardu maraka), što predstavlja pad od 8,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše su izvoženi farmaceutski proizvodi, medicinska oprema i industrijski strojevi. S druge strane, uvoz iz Irana u EU iznosio je 2,1 milijardu eura (4,1 milijardu maraka), uz blagi rast u odnosu na prethodnu godinu, dominantno zahvaljujući energetskim sirovinama i poljoprivrednim proizvodima.
Njemačka je zadržala poziciju najvećeg evropskog izvoznika u Iran, ostvarivši izvoz od 1,2 milijarde eura (2,4 milijarde maraka). Italija je slijedila sa izvozom vrijednim 450 miliona eura (oko 882 miliona maraka), dok su Holandija i Francuska također zabilježile značajne, ali znatno manje iznose. S druge strane, Iran je u EU najviše izvozio sirovu naftu, hemijske proizvode te voće i orašaste plodove, pri čemu je Italija glavni uvoznik iranske robe.
Pad trgovinske razmjene između EU i Irana posljedica je produženih ekonomskih sankcija, ograničenja u platnom prometu i opreznosti evropskih kompanija prema potencijalnim rizicima poslovanja na iranskom tržištu. Osim toga, regulatorni zahtjevi i neizvjesnost po pitanju dugoročnih trgovinskih odnosa dodatno otežavaju poslovanje.
Prema analitičarima, nastavak postojećih sankcija uz neizvjesnost u vezi sa nuklearnim pregovorima između Irana i zapadnih zemalja ostavlja trgovinske tokove pod pritiskom. Istovremeno, pojedine evropske kompanije izražavaju interes za nastavak poslovanja u Iranu, posebno u segmentima medicinske opreme i farmaceutike, gdje postoji stabilna potražnja.
Evropska komisija navodi da će buduće kretanje trgovine zavisiti od političkih odluka na međunarodnom nivou i potencijalnog ublažavanja sankcija. Za sada, Njemačka i Italija ostaju ključni akteri, ali ukupni obim trgovine sa Iranom ostaje znatno ispod nivoa iz prethodnih godina.