Menopauza može uticati na pamćenje i koncentraciju žena

Hormonske promjene tokom menopauze često uzrokuju zaboravnost i pad pažnje, ali ove poteškoće uglavnom su privremene

Sve veći broj žena između 45. i 55. godine primjećuje promjene u pamćenju i koncentraciji tokom menopauze. Najčešći simptomi su zaboravnost, slabija pažnja i osjećaj takozvane ‘moždane magle’, što kod onih koje su ranije imale izraženu mentalnu oštrinu može izazvati zabrinutost. Ove smetnje najviše su izražene u perimenopauzi, periodu koji prethodi posljednjoj menstruaciji, ali mogu da potraju i tokom menopauze i postmenopauze.

Glavni uzrok ovih promjena su hormonske oscilacije, posebno pad estrogena i progesterona, koji utiču na dijelove mozga odgovorne za pamćenje i emocionalno stanje, poput prefrontalnog korteksa i hipokampusa. Smanjenje estrogena usporava rad neurotransmitera, zbog čega žene mogu primijetiti sporije razmišljanje, mentalni umor i manju sposobnost brzog prisećanja informacija.

Statistika pokazuje da je čak 60 odsto žena u menopauzi prijavilo određene kognitivne poteškoće. Prognoze ukazuju da će do 2030. godine oko 1,2 milijarde žena biti u ovoj životnoj fazi. Ovi simptomi mogu uticati na svakodnevni i profesionalni život, pa mnoge žene navode da im je za obavljanje rutinskih zadataka potrebno više vremena, što može dovesti do dodatnog stresa i osjećaja iscrpljenosti. U pojedinim slučajevima, žene razmišljaju čak i o ranijem povlačenju sa posla.

Ipak, stručnjaci ističu da su ovakve poteškoće uglavnom privremene zahvaljujući izuzetnoj sposobnosti mozga za prilagođavanje, poznatoj kao neuroplastičnost. Ulaskom u postmenopauzu, kod većine žena pamćenje i koncentracija se barem djelimično vraćaju na raniji nivo i tegobe postaju blaže ili nestaju. Važno je naglasiti da ‘moždana magla’ tokom menopauze nije isto što i demencija – menopauzalni simptomi su prolazni, dok je demencija hronično stanje koje napreduje s vremenom.

Ženama koje primijete ovakve promjene savjetuje se da otvoreno razgovaraju sa ljekarom i informišu se o prirodnim strategijama za očuvanje kognitivnog zdravlja. Redovno vježbanje, kvalitetan san i uravnotežena ishrana mogu znatno pomoći, a razumijevanje da su ove promjene dio normalnog procesa može smanjiti zabrinutost i olakšati svakodnevicu.