Sporo zarastanje rana kod djece može biti prvi znak dijabetesa tipa 2

Sve više mališana suočava se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, a simptomi su često neprimijećeni u svakodnevnom životu

Dijabetes tipa 2, koji je donedavno bio bolest odraslih, sve češće pogađa djecu i adolescente. Ljekari upozoravaju da sporo zarastanje rana, česte kožne promjene ili infekcije mogu biti prvi pokazatelji ovog poremećaja kod najmlađih. Iako se bolest nerijetko otkriva slučajno, rano prepoznavanje simptoma može pomoći u pravovremenom liječenju i spriječiti ozbiljne komplikacije.

Statistika pokazuje da čak jedan od tri gojazna dječaka i dvije od pet gojaznih djevojčica tokom života mogu razviti dijabetes tipa 2. Ova bolest kod djece najčešće nema jasne simptome, ali se mogu javiti učestalo mokrenje, pojačana žeđ, povećan apetit, hronični umor, gubitak tjelesne mase, trnjenje ruku i nogu, zamagljen vid te promjene raspoloženja. Ljekari posebno ističu da su gojaznost, povišen krvni pritisak, tamne promjene na koži (akantoza) i sindrom policističnih jajnika kod djevojčica dodatni rizični faktori. Dijagnoza se potvrđuje analizom glukoze u krvi i testom tolerancije na glukozu.

Kod djece i adolescenata dijabetes tipa 2 najčešće se javlja između 10. i 19. godine života, a naglašeno je prisutan u periodu puberteta kada osjetljivost na insulin dodatno slabi. Glavni uzrok ove bolesti je insulinska rezistencija, odnosno smanjena osjetljivost na hormon insulin. Već prilikom postavljanja dijagnoze, značajan broj ćelija koje proizvode insulin može biti oštećen, što otežava kasnije liječenje.

Dijabetes tipa 2 kod djece često ima brži i agresivniji tok nego kod odraslih osoba. Komplikacije poput kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, poremećaja masnoća, masne jetre i hroničnih upala mogu se javiti već nekoliko godina nakon postavljanja dijagnoze. Što se bolest ranije razvije, to su veće posljedice po zdravlje u mladosti.

Gojaznost je i dalje najvažniji faktor rizika za razvoj dijabetesa tipa 2 kod djece, a često vodi i do drugih ozbiljnih stanja poput metaboličkog sindroma, problema sa disanjem i zglobovima, ali i do smanjenog samopouzdanja i depresije. Zbog toga je važno da djeca usvoje zdrave životne navike još od najranijih godina – uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama, uz ograničen unos šećera i zasićenih masti, može znatno smanjiti rizik od razvoja ove bolesti. Redovna fizička aktivnost također ima ključnu ulogu u prevenciji.

Ljekari savjetuju roditeljima da obrate pažnju na sporo zarastanje rana, česte infekcije i druge promjene kod djece, te da u slučaju sumnje potraže stručni savjet i obave potrebne analize. Pravovremena reakcija može pomoći u očuvanju zdravlja i kvalitetnog života najmlađih.