Celijakija kod žena: simptomi koje ne smijete zanemariti

Hronični umor, anemija i promjene raspoloženja često su prvi znaci koji ukazuju na celijakiju, a rano prepoznavanje može spriječiti ozbiljne komplikacije

Celijakija, autoimuna bolest izazvana preosjetljivošću na gluten, sve češće pogađa žene, posebno u reproduktivnom i srednjem životnom dobu. Iako se može javiti kod oba pola, žene su podložnije razvoju ovog oboljenja, što čini pravovremeno prepoznavanje simptoma izuzetno važnim za njihovo zdravlje.

Bolest nastaje kada imuni sistem reaguje na gluten – protein prisutan u pšenici, raži i ječmu – što dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva. Simptomi mogu biti vrlo raznoliki, a često se pogrešno pripisuju stresu, užurbanom načinu života ili hormonskim promjenama. Najčešći znaci uključuju nadutost, bolove u stomaku, proljev ili zatvor, ali i manje očigledne simptome kao što su hronični umor, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, anemija i promjene raspoloženja.

Dr Marija Petrović, pedijatar, ističe: “Celijakija kod žena nerijetko počinje s vrlo diskretnim simptomima poput anemije, stalnog umora ili neočekivanog gubitka težine. Upravo zbog toga je važno pažljivo slušati signale koje nam tijelo šalje.”

Dugotrajna izloženost glutenu kod osoba s neliječenom celijakijom može dovesti i do problema sa kožom, smanjenja gustine kostiju (osteoporoze) te oštećenja zuba. Kod djece se bolest može manifestovati usporenim rastom i razvojem, dok kod odraslih može izazvati trajna oštećenja crijeva.

Jedini učinkovit način liječenja celijakije je doživotna bezglutenska ishrana, što znači potpuno izbjegavanje namirnica koje sadrže gluten. Pravilno prilagođena ishrana često donosi brzo olakšanje simptoma i sprečava nastanak daljih zdravstvenih komplikacija.

Dijagnoza celijakije postavlja se kombinacijom laboratorijskih analiza i biopsije tankog crijeva. Ako primijetite uporne probavne smetnje, neobjašnjivu slabost ili druge dugotrajne tegobe, obavezno se obratite svom ljekaru.

Ženama koje sumnjaju na celijakiju savjetuje se vođenje dnevnika ishrane i simptoma, kao i informisanje o bezglutenskim alternativama. Podrška porodice i okoline, te edukacija o pravilnoj ishrani, ključni su za kvalitetan život sa ovom bolešću.

Ne zanemarujte signale koje vam tijelo šalje – rano prepoznavanje i blagovremena reakcija mogu spriječiti ozbiljna dugoročna oštećenja. Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.