Kako ishrana utiče na hormone i energiju kod žena

Sve više žena suočava se s insulinskom rezistencijom i umorom zbog savremenih prehrambenih navika

Povećan broj žena, ali i djece, danas se suočava sa insulinskom rezistencijom – stanjem u kojem tijelo ne reaguje pravilno na insulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. Nutricionistkinja Branka Mirković naglašava da ovo stanje može dovesti do hroničnog umora, povećanja tjelesne mase i povišenog pritiska, a razlog često leži u savremenom načinu ishrane i konzumaciji industrijske hrane bogate aditivima.

Simptomi insulinske rezistencije uključuju konstantan osjećaj gladi, nakupljanje kilograma i pad energije. Ovakvi problemi pogađaju žene različite dobi, pa čak i djecu školskog uzrasta. Mirković ističe da rješenje nije samo u uzimanju lijekova, već prvenstveno u promjeni prehrambenih navika i povratku prirodnim namirnicama.

Industrijska hrana često sadrži aditive, vještačke boje i zaslađivače, posebno one iz genetski modifikovanog kukuruza, što negativno utiče na metabolizam. “Akrilamid, koji nastaje u prženim grickalicama, ponaša se kao plastika u tijelu. Jedemo nešto što nije prava hrana, i to direktno utiče na naše zdravlje”, navodi Mirković.

Posebno upozorava na proizvode sa oznakama ‘bez šećera’ ili ‘zero’, jer zamjenski zaslađivači mogu poremetiti osjećaj sitosti i dovesti do prejedanja. “Ovi sastojci zaobilaze prirodnu regulaciju gladi, što može rezultirati unosom veće količine hrane nego što je stvarno potrebno”, objašnjava Mirković.

Mnoge žene primjećuju stalnu glad i poteškoće u održavanju tjelesne mase, što može biti povezano sa aditivima koji prekidaju komunikaciju između hormona sitosti (leptina) i mozga. Kada mozak ne dobije signal da smo siti, lakše se talože masnoće i usporava metabolizam.

Za žene koje se bude noću, posebno između dva i četiri sata, osjećaj nemira može biti posljedica neadekvatne večere. Nizak nivo glukoze aktivira hormone stresa i ometa san, pa izbor lagane i prirodne hrane u večernjim satima može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi.

Mirković preporučuje povratak tradicionalnim namirnicama – jajima, puteru, punomasnom mlijeku, mesu i masnoj ribi, uz obilje zelenog lisnatog povrća i povrća iz porodice kupusa. Za brze obroke savjetuje jednostavne kombinacije poput tunjevine s povrćem, kuhanih jaja i orašastih plodova, što pomaže u izbjegavanju naglih skokova i padova šećera.

“Već za dvije sedmice pravilne ishrane, jetra i hormoni mogu se resetovati i vratiti u ravnotežu”, poručuje Mirković. Savjetuje da se pri kupovini pažljivo čitaju deklaracije i biraju proizvodi sa što manje sastojaka koji su prepoznatljivi i prirodni.

Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.