Zdravlje
Večernje navike koje mogu opteretiti srce žena nakon 35. godine
Kardiolog dr Sanjay Bhojraj objašnjava koje aktivnosti u kasnim satima mogu povećati rizik od srčanih bolesti i daje savjete za zdraviju rutinu
Kardiolog dr Sanjay Bhojraj objašnjava koje aktivnosti u kasnim satima mogu povećati rizik od srčanih bolesti i daje savjete za zdraviju rutinu
Zdravlje srca ostaje jedan od ključnih prioriteta za žene, posebno nakon 35. godine, kada se u tijelu dešavaju brojne hormonalne i metaboličke promjene. Kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti među ženskom populacijom, a način na koji provodimo večernje sate može imati značajan uticaj na rizik od ovih oboljenja.
Prema riječima kardiologa dr Sanjaya Bhojraja, određene navike nakon 19 sati mogu dodatno opteretiti srce. Jedna od najčešćih grešaka je kasna večera. „Preporučujem da posljednji obrok bude najkasnije do 19 sati. Rana večera pomaže u boljoj kontroli krvnog pritiska i smanjuje opterećenje srca“, ističe dr Bhojraj. Nakon 19 sati, tijelo usporava varenje, a osjetljivost na insulin opada, što može dovesti do naglih promjena nivoa šećera u krvi i povećanja upalnih procesa.
Izlaganje jakom ili hladnom svjetlu, posebno svjetlu ekrana i LED rasvjeti, može poremetiti proizvodnju melatonina – hormona važnog za regulaciju sna i krvnog pritiska. To može rezultirati slabijim snom i povećanim rizikom od srčanih problema. Stručnjaci preporučuju korištenje toplijeg, prigušenog svjetla u večernjim satima kako bi se tijelo lakše pripremilo za odmor.
Gledanje stresnih sadržaja na televiziji ili telefonu može izazvati pojačano lučenje hormona stresa, što dovodi do ubrzanog rada srca i povećava napetost krvnih sudova. „Naš organizam ne pravi razliku između stvarnog i zamišljenog stresa, zato je važno birati miran sadržaj pred spavanje“, poručuje dr Bhojraj.
Intenzivno vježbanje kasno navečer također može otežati opuštanje. Iako je fizička aktivnost važna za zdravlje srca, kasni treninzi podižu broj otkucaja srca i sprečavaju tijelo da se pripremi za noćnu regeneraciju. Najbolje je vježbati ranije tokom dana.
Konzumacija alkohola pred spavanje može dodatno narušiti kvalitet sna, izazvati ubrzan rad srca i spriječiti prirodan pad krvnog pritiska tokom noći. Iako se može činiti da alkohol opušta, dugoročno može pogoršati zdravlje srca.
Emotivno naporni razgovori, svađe ili teške teme u kasnim satima povećavaju nivo kortizola (hormona stresa) i mogu izazvati osjećaj nelagodnosti i napetosti. Stručnjaci savjetuju da se ovakve diskusije odgode za jutarnje sate, kada je tijelo odmorno.
Za žene koje žele očuvati zdravlje srca, preporučljivo je da večernje navike usklade sa bioritmom: večerati ranije, izbjegavati jako svjetlo i stresan sadržaj, vježbati u toku dana, ograničiti unos alkohola i odgoditi teške razgovore za drugo vrijeme. Ove promjene mogu doprinijeti boljem snu, stabilnijem krvnom pritisku i smanjenju rizika od srčanih oboljenja.
Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.