Zašto kašalj može trajati i nakon prehlade: šta trebaju znati žene

Dugotrajan kašalj može ometati svakodnevni život i san, a uzroci često nisu očigledni – evo kada je vrijeme za posjetu ljekaru

Kašalj je jedan od najčešćih razloga zbog kojih žene svih uzrasta traže savjet ljekara, posebno tokom proljetnih i jesenjih mjeseci kada su respiratorne infekcije češće. Iako se obično javlja kao pratilac prehlade ili gripe i prolazi za sedmicu ili dvije, kod nekih žena kašalj može potrajati i nakon što svi drugi simptomi nestanu. Ovaj dugotrajni kašalj može značajno narušiti kvalitet sna, uzrokovati umor i otežati svakodnevne aktivnosti, što posebno pogađa zaposlene žene i majke.

Hroničnim kašljem smatra se svaka forma kašlja koja traje duže od osam sedmica kod odraslih osoba. Najčešće se razvija nakon obične prehlade, kada virus izazove upalu i osjetljivost disajnih puteva. I dok temperatura i bolovi brzo nestanu, kašalj može ostati prisutan i danju i noću, što dodatno iscrpljuje organizam.

Uzroci dugotrajnog kašlja mogu biti različiti. Postvirusna iritacija disajnih puteva je veoma česta, kao i tzv. postnazalno slivanje – kada se sluz sakuplja u nosu i grlu, izazivajući konstantno golicanje i potrebu za kašljanjem. Alergije na polen i prašinu, koje su česte kod žena svih godina, takođe mogu produžiti kašalj sedmicama. Astma, čak i u blagim oblicima, može imati kašalj kao jedini simptom, bez tipičnog sviranja ili otežanog disanja. Ne treba zanemariti ni izloženost zagađenju zraka, dimu cigareta ili parfemima, koji dodatno iritiraju disajne puteve.

Manje poznat uzrok je gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), kod koje kiselina iz želuca može nadražiti grlo i izazvati kašalj, posebno noću ili nakon jela, često bez osjećaja žgaravice. Neki lijekovi za regulisanje krvnog pritiska, poznati kao ACE inhibitori, mogu imati nuspojavu suvog kašlja. U tom slučaju, preporučuje se razgovor sa ljekarom o mogućoj zamjeni terapije, nikako samoinicijativno prekidanje lijekova.

Važno je znati da dugotrajan kašalj, uz simptome poput otežanog disanja, bola u grudima ili oticanja, može biti znak ozbiljnijih stanja poput srčanih bolesti te zahtijeva hitnu konsultaciju sa ljekarom.

Dr Tara Carr, specijalistkinja alergologije i imunologije, ističe: “Kada se utvrdi tačan uzrok hroničnog kašlja, simptomi najčešće nestaju uz odgovarajuću terapiju.”

Ženama koje se bore sa upornim kašljem savjetuje se izbjegavanje iritansa, boravak u prostorijama sa čistim zrakom, redovan unos tečnosti i korištenje blagih ovlaživača zraka. Ako kašalj traje duže od tri sedmice ili je praćen drugim simptomima, neophodno je obratiti se ljekaru za preciznu dijagnozu i odgovarajuće liječenje.

Za tačnu dijagnozu i savjet obratite se ljekaru.