Kineski BDP porastao 5 posto u prvom kvartalu 2026, nadmašujući očekivanja

Industrijska proizvodnja zabilježila rast od 5,7 posto u martu, dok maloprodaja usporava na 1,7 posto zbog slabe domaće potrošnje

Kineska privreda ostvarila je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5 posto u prvom kvartalu 2026. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, pokazuju najnoviji zvanični podaci. Ovaj rezultat premašuje očekivanja ekonomista, dok je kvartalni rast iznosio 1,3 posto, što je najbrža stopa rasta u posljednjih godinu dana.

Uprkos globalnim izazovima, uključujući rat SAD-a i Izraela protiv Irana koji traje već sedam sedmica i koji je doveo do povećanja cijena energenata i rasta inflacije, kineska ekonomija pokazala je otpornost u prvom tromjesečju. Ekonomisti procjenjuju da bi dugotrajan sukob mogao negativno uticati na kineski izvoz u drugoj polovini godine, ali da kratkoročni efekti ostaju ograničeni.

Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je smanjio procjenu rasta za kinesku privredu u 2026. na 4,4 posto, dok su kineski lideri postavili zvanični cilj rasta između 4,5 i 5 posto, što je najniža planirana dinamika još od 1991. godine.

Industrijska proizvodnja u martu zabilježila je godišnji rast od 5,7 posto, posebno zahvaljujući snažnoj izvoza kineske elektronike, automobila, poluprovodnika i robotike. S druge strane, maloprodaja je porasla samo 1,7 posto, što je ispod očekivanja i ukazuje na trajno slabu domaću potrošnju. Dugotrajna kriza na tržištu nekretnina i dalje pritiska povjerenje potrošača i investitora.

Prošle godine Kina je ostvarila ciljani rast BDP-a od oko 5 posto, oslonjena na rekordan trgovinski suficit od gotovo 1.200 milijardi dolara (oko 2.100 milijardi maraka), unatoč višim carinama koje su nametnute tokom Trumpove administracije. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju da rastuća zavisnost od izvoza može predstavljati rizik, posebno u uvjetima usporavanja globalnog rasta i smanjenja potražnje za kineskim proizvodima.

Martovski izvoz porastao je 2,5 posto na godišnjem nivou, što je sporije nego u prethodna dva mjeseca, a analitičari dio tog pada pripisuju sezonskim efektima. S druge strane, uvoz pokazuje znake stagnacije, jer mnoge zemlje nastoje zaštititi vlastite ekonomije.

Ekonomisti procjenjuju da bi Kina uz dodatne stimulativne mjere ekonomske politike mogla ostvariti godišnji cilj rasta, ali ističu da povećanje javnih investicija bez jačanja domaće potrošnje povećava rizik od deflatornih pritisaka i produbljuje zavisnost od izvoza na duži rok.