Analiza OECD i Svjetske banke: BiH među zemljama s najnižom kupovnom moći u Evropi

Prema najnovijim podacima za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina bilježi indeks kupovne moći 64,3, znatno ispod regionalnog prosjeka, dok vlasti još nisu donijele mjere za ublažavanje ekonomskog pritiska na građane.

Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu evropske ljestvice kada je riječ o kupovnoj moći stanovništva, pokazuje analiza Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Svjetske banke, uz dodatnu obradu podataka od strane platforme za tržišne analize. Prema indeksu kupovne moći za 2023. godinu, BiH je ostvarila vrijednost od 64,3, što je znatno niže u poređenju sa Slovenijom (86) i Hrvatskom (80,8), ali i ispod regionalnog prosjeka. Jedino su lošije plasirane Srbija (59,1), Sjeverna Makedonija i Grčka (60,7), te Albanija (43,7).

Analiza je zasnovana na poređenju cijena i stvarnih troškova života, a podaci su prikupljeni prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku i rasta cijena energenata, što dodatno otežava trenutnu ekonomsku sliku. Najveću kupovnu moć u Evropi imaju građani Luksemburga, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske i Finske, dok su Rumunija i Bugarska najlošije rangirane među članicama Evropske unije.

Ekonomistica Svetlana Cenić ocjenjuje da u Bosni i Hercegovini ne postoji adekvatan odgovor vlasti na pogoršanje životnog standarda. “Sve će i dalje poskupljivati. Čak i kada cijena nafte na svjetskom tržištu padne, cijene ostaju visoke, a kupovna moć građana pada do mjere da je i hrana postala privilegija. Oni koji imaju malo više od prosjeka, čuvaju novac jer ne znaju do kada će ova situacija trajati. Izborna je godina i sve se time maskira, a posljedice će pretrpjeti buduće vlade”, navela je Cenić u izjavi medijima.

Ekonomski analitičar Igor Gavran naglašava da ekonomska stagnacija i inflacija dodatno pogoršavaju situaciju, posebno u BiH. “Za razliku od drugih država, vlasti u BiH nisu uvele nijednu mjeru koja bi olakšala teret građanima. Drugi preduzimaju korake za smanjenje troškova života, dok se domaće vlasti fokusiraju na privatne interese i nenamjensko trošenje javnih sredstava. Više ne vrijedi ni izreka ‘plate bosanske, a cijene njemačke’, jer su cijene brojnih proizvoda čak iznad onih u Njemačkoj, dok su plate niže nego ranijih godina”, istakao je Gavran.

Prema mišljenjima stručnjaka, izostanak sistemskih mjera i ekonomske politike usmjerene na zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva produbljuje jaz između BiH i razvijenijih evropskih zemalja. Postojeći trendovi ukazuju da bi, bez hitnih i koordiniranih ekonomskih mjera, kupovna moć građana mogla nastaviti padati, što bi dodatno uticalo na socijalnu stabilnost i kvalitet života u zemlji.

Ekonomisti preporučuju hitno usvajanje mjera za zaštitu najranjivijih kategorija, uključujući subvencije za osnovne životne namirnice i energente, kao i usmjeravanje javnih sredstava ka projektima koji direktno poboljšavaju životni standard. Također, ističu važnost transparentnosti i odgovornosti u trošenju državnih sredstava, te potrebu za strukturnim reformama kako bi se obezbijedio dugoročan ekonomski rast i smanjenje siromaštva u BiH.