Cijene nafte ponovo rastu zbog blokade Hormuškog moreuza i nestabilnosti na Bliskom istoku

Tranzit tankera kroz Hormuz zaustavljen nakon napada na Liban, cijene goriva u BiH ostaju visoke, analitičari najavljuju moguća nova poskupljenja

Globalna tržišta nafte suočavaju se s novim talasom nestabilnosti nakon što je tranzit tankera kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih naftnih prolaza, ponovo obustavljen zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Prema informacijama koje su prenijeli međunarodni mediji, iranske vlasti su najavile da bi se Iran mogao povući iz primirja sa Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko Izrael nastavi sa vojnim akcijama u Libanu, što je dodatno uticalo na rast cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Nafta je jučer dostigla cijenu od gotovo 100 dolara po barelu, što je uslijedilo nakon naglog pada dan ranije zbog vijesti o postignutom primirju. Međutim, izvještaji iz Irana ukazuju da je veliki broj tankera blokiran u Hormuškom moreuzu, dok brodovi koji žele proći moraju prethodno koordinirati aktivnosti s mornaricom Islamske revolucionarne garde Irana i koristiti određene rute. Ova situacija dodatno komplikuje globalno snabdijevanje naftom i utiče na cijene goriva širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Prema podacima sa benzinskih pumpi u BiH, cijene dizela u Mostaru su se jučer kretale između 3,5 i 3,86 KM po litru, dok je benzin premium 95 koštao od 2,72 do 3,11 KM, a benzin super od 2,45 do 2,93 KM po litru. U Sarajevu je litar dizela iznosio od 3,57 do 3,87 KM, premium benzina od 2,82 do 3,1 KM, a supera od 2,47 do 3,07 KM. Tuzla bilježi slične vrijednosti, sa dizelom od 3,59 do 3,86 KM i benzinom premium od 2,6 do 3 KM.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da rafinerije formiraju maloprodajne cijene na osnovu dnevnih berzanskih vrijednosti, što znači da svaki poremećaj na svjetskom tržištu ima trenutni uticaj i na domaće potrošače. “Primirje je, očigledno, postignuto zato što su cijene porasle i u SAD, a Amerikancu je draže da mu izvadiš zub, nego da mu podigneš cijenu goriva. Kada se situacija smiruje, cijena se stabilizuje i opada, ali zbog zastoja u isporukama kroz Hormuz cijena ponovo raste, pa i za nas u Bosni i Hercegovini”, naveo je Pavlović u izjavi medijima.

On je dodatno objasnio i specifičnosti trgovačkih sistema formiranja cijena na pumpama: “Knjigovodstveni sistem zaliha robe ima dvije opcije – FIFO (prvo došlo, prvo izašlo) i LIFO (zadnje ušlo, prvo izašlo). Kada cijena raste, trgovci često primjenjuju sistem koji omogućava bržu prilagodbu višim cijenama, dok je kod pada cijena situacija suprotna. Zbog toga građani pad cijena na berzi osjećaju sa zakašnjenjem, dok rast cijena osjete gotovo odmah.”

Analitičari prognoziraju da će se stabilizacija tržišta i eventualni pad cijena goriva u BiH moći očekivati tek kada berzanske vrijednosti sirove nafte padnu ispod 100 dolara po barelu i kada se normalizuje tranzit kroz Hormuški moreuz. U suprotnom, upozoravaju da bi u narednih mjesec do mjesec i po dana moglo doći do dodatnih poskupljenja ne samo goriva, već i svih proizvoda za čiji transport gorivo predstavlja značajan trošak.

Ova situacija posebno zabrinjava domaće potrošače, jer visoke cijene goriva direktno utiču na ukupne troškove života i mogu izazvati lančana poskupljenja ostalih roba i usluga. Nadležni u Bosni i Hercegovini za sada nisu najavili konkretne mjere za ublažavanje ovih efekata, a stručnjaci ističu da je rješenje moguće tek uz smirivanje geopolitičkih napetosti i stabilizaciju globalnog tržišta nafte.