Denis Bećirović odgovorio na kritike o sastancima sa čelnicima NATO-a i EU

Bećirović naveo da je održao devet susreta sa generalnim sekretarom NATO-a tokom mandata, dok se politička javnost fokusira na posljedice odluka iz 2022. godine.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović suočio se s kritikama u vezi sa svojim nedavnim istupima o susretima sa visokim zvaničnicima NATO-a i Evropske unije, potvrđujući da je tokom dosadašnjeg mandata devet puta održao sastanke sa generalnim sekretarom NATO-a. Ova tema postala je aktuelna nakon što su pojedini predstavnici i analitičari doveli u pitanje transparentnost i stvarni domet ovih diplomatskih susreta.

Bećirović je, prema izjavama medijima, istakao da je u posljednjim danima boravio u Briselu gdje je razgovarao s ključnim evropskim liderima, a javnosti poručio da ne nasjeda na, kako navodi, dezinformacije i pokušaje destabilizacije državnih institucija. “Do sada sam se devet puta sastao sa generalnim sekretarom NATO-a i uskoro ću se ponovo sresti s njim. Naš zadatak je da radimo za Bosnu i Hercegovinu i ne dozvolimo širenje lažnih informacija koje štete državi”, rekao je Bećirović u izjavi medijima.

Politička rasprava dodatno se rasplamsala podsjećanjem na odluku iz decembra 2022. godine, kada je Denis Bećirović, zajedno sa Željkom Cvijanović, preglasao trećeg člana Predsjedništva, Željka Komšića, i podržao imenovanje Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH. Ova odluka, prema procjenama dijela političke javnosti, imala je dalekosežne posljedice na formiranje vlasti i raspodjelu ključnih pozicija u državnim institucijama, uključujući kontrolu nad određenim ministarstvima i agencijama.

Neki analitičari navode da je upravo ovaj politički kompromis omogućio Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i partnerima veći uticaj na državnom nivou, dok kritičari ukazuju na usporavanje euroatlantskih integracija i smanjenu koordinaciju u oblasti odbrane. S druge strane, Bećirović i njegove pristalice smatraju da su međunarodni susreti i otvorenost prema zapadnim partnerima ključni za unapređenje pozicije BiH u regionalnim i globalnim okvirima.

Izvori bliski Predsjedništvu BiH navode da su sve aktivnosti i susreti predsjedavajućeg dokumentovani i usmjereni na jačanje međunarodne pozicije Bosne i Hercegovine. Također, naglašavaju da je saradnja sa NATO-om i Evropskom unijom prioritet vanjske politike, te da je kontinuitet dijaloga sa zapadnim partnerima od strateške važnosti za cijelu zemlju.

Politički komentatori procjenjuju da će se rasprava o efektima odluka iz 2022. i o aktuelnim diplomatskim aktivnostima nastaviti i u narednim mjesecima, s obzirom na predstojeće izazove na putu ka punopravnom članstvu u euroatlantskim strukturama i unutrašnju političku dinamiku. Očekuje se da će Predsjedništvo BiH u narednom periodu intenzivirati kontakte sa međunarodnim partnerima, dok domaća javnost traži veću transparentnost i konkretne rezultate u realizaciji prioritetnih reformi.