Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić ukazao na govor mržnje i negiranje genocida na internetu

Suljagić je istakao da je tokom jednog dana bio izložen uvredama i negiranju ličnog iskustva, te za takvu atmosferu optužio pojedine medijske organe iz Sarajeva.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, oglasio se na društvenim mrežama povodom, kako je naveo, učestalih slučajeva govora mržnje i negiranja genocida s kojima se suočava, posebno na internetu. On je izjavio da je u jednom danu bio izložen više uvredljivih i ponižavajućih komentara, uključujući i negiranje njegovog statusa preživjelog genocida, kao i uvrede na račun njegove porodice.

“Jučer me je osoba iz inostranstva, s američkim državljanstvom, nazvala ‘takozvanim preživjelim genocida’, dok su drugi iznosili još teže uvrede, uključujući aluzije na moju porodicu i lične tragedije s kojima sam se suočio tokom rata”, naveo je Suljagić u objavi na društvenim mrežama. Prema njegovim riječima, ovakve poruke predstavljaju nastavak trenda negiranja zločina i pokušaja revizije historijskih činjenica o genocidu u Srebrenici, koji je 1995. godine priznat i od strane međunarodnih sudova.

Suljagić je istakao i da, osim anonimnih pojedinaca na internetu, odgovornost za stvaranje atmosfere u kojoj je moguće javno pozivati na bojkot komemoracije i negirati genocid snose i određeni medijski organi iz Sarajeva. “Za atmosferu u kojoj je moguće pozivati na bojkot Srebrenice odgovorni su isključivo pojedini medijski organi iz Sarajeva koji svojim izvještavanjem relativiziraju zločine i omogućavaju prostor negatorima genocida,” dodao je Suljagić.

Sociologinja Sabina Čehajić-Clancy s Međunarodnog univerziteta u Sarajevu naglašava da je negiranje genocida i govor mržnje na internetu posebno opasan za preživjele i njihove porodice. “Digitalni prostor olakšava širenje dezinformacija i omogućava anonimno iznošenje uvreda koje dodatno retraumatiziraju žrtve,” izjavila je Čehajić-Clancy za medije. Prema njenim riječima, odgovornost leži i na društvenim mrežama, ali i na institucijama koje trebaju bolje regulisati ovakve pojave i osigurati zaštitu dostojanstva žrtava.

Udruženja preživjelih i porodica žrtava genocida više puta su upozoravala na porast govora mržnje i negiranja zločina na internetu, posebno uoči godišnjica komemoracije u Srebrenici. Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, zabilježen je porast online kampanja koje imaju za cilj diskreditaciju svjedoka i širenje dezinformacija o događajima iz jula 1995. godine.

Pravni stručnjaci ukazuju da su negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca prema zakonima Bosne i Hercegovine kažnjivi prekršaji. Advokat Mirza Hadžić ističe da su izmjene Krivičnog zakona iz 2021. godine predvidjele zatvorske kazne za javno negiranje genocida ili drugih ratnih zločina priznatih od strane međunarodnih sudova. “Nažalost, implementacija ovih odredbi i dalje je izazov zbog političkih i institucionalnih blokada,” naveo je Hadžić.

Suljagić na kraju poziva širu javnost i institucije da preduzmu konkretne korake u zaštiti dostojanstva žrtava i sprečavanju širenja govora mržnje. “Važno je da društvo jasno osudi svaki oblik negiranja genocida i da se stvori ambijent u kojem se žrtve osjećaju dostojanstveno i sigurno,” zaključio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica.