Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i zdravstva kažnjeni zbog ograničavanja konkurencije u zdravstvu

Oba ministarstva moraju platiti kazne od po 10.000 KM zbog sklapanja zabranjenog sporazuma kojim su ograničila pristup tržištu zdravstvenih usluga u Federaciji BiH

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kojom se Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP), na čijem je čelu ministar Ramo Isak, i Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ), predvođeno ministrom Nediljkom Rimcem, kažnjavaju novčanom kaznom od po 10.000 konvertibilnih maraka zbog narušavanja tržišne konkurencije. Odluka je donesena nakon što je utvrđeno da su oba ministarstva, donošenjem zajedničkog pravilnika, sklopila zabranjeni sporazum kojim su ograničila mogućnost pružanja određenih zdravstvenih usluga na teritoriji Federacije BiH.

U obrazloženju rješenja Konkurencijskog vijeća navodi se da su FMUP i FMZ donijeli pravilnik koji propisuje kriterije za provjeru zdravstvene sposobnosti osoba zaposlenih u zaštitarskim agencijama, ali su pri tome eksplicitno odredili isključivo devet domova zdravlja, dvije bolnice i dva zavoda koji mogu pružati ove usluge. Prema prijavi jedne privatne zdravstvene ustanove, ovakvo ograničavanje prava na tržišno učešće protivno je Zakonu o konkurenciji Bosne i Hercegovine, kao i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, koji ne pravi razliku između zdravstvenih ustanova na osnovu njihovih osnivača.

U odgovoru na prijavu, FMUP je naveo da je zahtjev za širenje liste ovlaštenih ustanova razmatran prije tri godine, ali da je Federalno ministarstvo zdravstva utvrdilo da nije moguće proširiti ovu listu jer za to, kako tvrde, ne postoji pravni osnov. Također je istaknuto da je pravilnik donesen u skladu sa Zakonom o agencijama i unutrašnjim službama zaštite, zaštite ljudi i imovine, kao lex specialis propis iz 2002. godine.

Ipak, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je donošenjem i primjenom navedenog pravilnika onemogućen slobodan pristup tržištu ostalim zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju sve relevantne zakonske uvjete. “Izričito propisivanje zdravstvenih ustanova kojima su osnivači općine ili kantoni predstavlja sprječavanje, narušavanje i ograničavanje tržišne konkurencije”, navedeno je u rješenju Vijeća.

Advokatica specijalizirana za konkurencijsko pravo, Amra Hadžiomerović, navodi da ovakve odluke imaju dugoročne posljedice za tržište zdravstvenih usluga. “Ograničavanje konkurencije može dovesti do smanjenog kvaliteta i veće cijene usluga, što najviše pogađa građane i zaposlenike u sektoru privatnog obezbjeđenja”, istaknula je Hadžiomerović u izjavi za medije.

Predstavnici privatnih zdravstvenih ustanova pozdravili su odluku Konkurencijskog vijeća, ističući važnost jednakih uslova na tržištu. “Smatramo da svi koji ispunjavaju stručne i tehničke uvjete treba da imaju pravo na rad, bez obzira na osnivača ustanove”, poručili su iz jedne od prijavljenih poliklinika.

Oba ministarstva dužna su platiti izrečene kazne u roku od osam dana od prijema rješenja. Prema najavama iz Konkurencijskog vijeća, u slučaju neplaćanja slijede dodatne sankcije u skladu sa zakonom. Ova odluka šalje jasnu poruku institucijama o nužnosti poštivanja principa konkurencije, naročito u oblastima od javnog interesa poput zdravstva.