Gradonačelnik Banje Luke upozorava na posljedice novog zaduženja Vlade RS od milijardu KM

Draško Stanivuković ističe da će građani Republike Srpske u narednih pet godina platiti oko 300 miliona KM kamata zbog zaduženja na međunarodnom tržištu.

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o novom zaduženju u iznosu od milijardu konvertibilnih maraka (KM) putem emisije euroobveznica na međunarodnom finansijskom tržištu, što je izazvalo reakcije među predstavnicima opozicije. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković upozorio je da će građani snositi značajne finansijske posljedice ove odluke, navodeći da će samo u narednih pet godina na ime kamata biti isplaćeno dodatnih 300 miliona KM.

“Vlada Republike Srpske zadužila nas je za milijardu KM, a istovremeno se time javno hvali. U narednih pet godina građani će morati izdvojiti još oko 300 miliona KM samo za kamate. Tim novcem su se mogli graditi novi vrtići, škole, fabrike ili puniti robne rezerve, što bi direktno doprinijelo razvoju privrede i poboljšanju životnog standarda stanovništva”, izjavio je Stanivuković u obraćanju javnosti.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska zadužuje se po kamatnoj stopi od 6,25 posto, što je više u odnosu na druge entitete i zemlje u regionu. “Kamatna stopa na euroobveznice kojima se zadužuje Federacija BiH iznosi 5,5 posto, dok je u Hrvatskoj ona još niža i iznosi 3,25 posto. To jasno pokazuje ekonomski položaj i povjerenje investitora u različite subjekte”, dodao je gradonačelnik Banje Luke.

Stanivuković je istakao i politički kontekst trenutnog zaduženja, navodeći da se ono dešava u izbornoj godini te da je namijenjeno održavanju socijalnog mira. “Ovo je cijena socijalnog mira koju će vraćati ne samo sadašnja, već i buduće generacije. Dugoročne posljedice ovakvih finansijskih poteza osjetit će svi građani Republike Srpske”, naglasio je on.

Ekonomisti upozoravaju da kontinuirano zaduživanje entitetskih vlasti može imati negativan uticaj na kreditni rejting i buduću sposobnost zaduživanja po povoljnijim uslovima. Pored toga, rastuće obaveze po osnovu kamata dodatno opterećuju entitetski budžet i smanjuju prostor za javne investicije.

Sa druge strane, predstavnici vlasti tvrde da je zaduženje nužno za finansiranje razvojnih projekata i održavanje stabilnosti budžeta. U prethodnim saopćenjima navodili su da novac od euroobveznica planiraju usmjeriti u kapitalne investicije, infrastrukturne projekte i podršku privredi.

Stanivuković je pozvao na transparentnost u trošenju sredstava i jačanje kontrole budžetske potrošnje, ističući da je odgovornost prema građanima prioritet svake vlasti. Najavio je da će nastaviti ukazivati na ekonomske izazove i tražiti odgovore na pitanja koja se tiču javnog duga i održivosti finansijskog sistema.

Očekuje se da će pitanje zaduženja i trošenja javnih sredstava biti jedna od ključnih tema u predstojećoj izbornoj kampanji, dok ekonomski stručnjaci pozivaju na racionalno upravljanje budžetom i dugoročnu fiskalnu odgovornost.