Kemal Ademović: Odlazak Trampovog sina u Banju Luku pokazuje slabosti bh. diplomatije

Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović upozorava na blokade u radu parlamenta i komplikacije u vezi sa statusom visokog predstavnika Kristijana Šmita

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović izjavio je da izostanak sjednice ovog doma, zbog nedolaska delegata iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predstavlja nastavak koordinirane blokade zakonodavnog procesa, što dodatno produbljuje političku krizu u zemlji. Ademović je naveo da je nedavni dolazak Donalda Trampa mlađeg u Banju Luku ozbiljan neuspjeh bosanskohercegovačke diplomatije, jer je takva posjeta mogla biti organizovana u glavnom gradu, Sarajevu, čime bi se poslala drugačija politička poruka.

Govoreći o blokadi rada Doma naroda, Ademović je pojasnio da je ovaj put riječ o zajedničkom djelovanju delegata SNSD-a i HDZ-a, za razliku od ranijih situacija kada su te stranke pojedinačno bojkotovale sjednice. On je istakao da je primio prijedlog od dopredsjedavajućeg Nikole Špirića za zakazivanje sastanka kolegija za 20. april, s obzirom na to da 13. april pada u vrijeme vaskršnjih praznika. “Nije problem zakazati sastanak, ali vrijeme postaje ključni faktor. Razmatram da li sjednica Doma naroda treba biti održana 20. ili 21. aprila”, rekao je Ademović, naglašavajući da zbog blokade nema rasprave o najvažnijim zakonima.

Prema njegovim riječima, ključni izazov je što u Predstavničkom domu postoji nova parlamentarna većina, dok u Domu naroda ta većina još nije formirana nakon što je politička koalicija Trojka izbacila SNSD iz vlasti. Na dnevnom redu su, između ostalog, evropski zakoni, izmjene vezane za ukidanje akciza i zakoni usklađeni sa zahtjevima međunarodnih institucija za borbu protiv pranja novca (Moneyval). Ademović je naveo da će se na narednoj sjednici raspravljati o zakonu vezanom za Moneyval, dok zakon o akcizama, koji ne podržavaju delegati SNSD-a, neće biti uvršten. Također, izostavljene su tačke o smjeni kadrova SNSD-a, što je ranije bilo razlog za bojkot sjednica.

Osvrćući se na očekivanja od visokog predstavnika Kristijana Šmita da prekine institucionalnu blokadu, Ademović je naveo da je, prilikom inicijative za smjenu Nikole Špirića, od njega traženo da potpiše zahtjev te da mu je rečeno kako će se kvorum osigurati preko angažmana visokog predstavnika. “Jedan od lidera Trojke mi je tada rekao: ‘Nemoj se brinuti, to će riješiti visoki predstavnik’,” podsjetio je Ademović.

Upitan o pitanju državne imovine, koje je aktuelizirano u kontekstu projekta izgradnje Južne interkonekcije, Ademović je istakao da je samo Parlamentarna skupština BiH ovlaštena da donese zakon o državnoj imovini. Naglasio je da za to trenutno ne postoji politička volja, dok se lokalne zajednice često ponašaju mimo presuda Ustavnog suda BiH, što dovodi do uzurpacije državne imovine. “Sve lokalne zajednice djeluju prema sopstvenim procjenama, iako Ustavni sud jasno definiše šta je državna imovina i način njenog raspolaganja”, rekao je Ademović, izražavajući nadu da bi ipak, zbog važnosti projekta Južne interkonekcije, to pitanje moglo biti riješeno u parlamentu.

Komentarišući spekulacije o mogućem odlasku visokog predstavnika Kristijana Šmita, njegovoj zamjeni ili izmještanju Ureda visokog predstavnika (OHR) iz BiH, Ademović je rekao da nema potvrđenih informacija, ali da je očigledno da bi Šmit mogao postati kolateralna šteta političkih pritisaka i promjena odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu približavanja entitetskog rukovodstva administraciji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Dolazak člana porodice Donalda Trampa u Banju Luku, bez obzira na njegovu svrhu, predstavlja ozbiljan neuspjeh bosanskohercegovačke diplomatije. Pitanje je zašto ta posjeta nije realizovana u Sarajevu, gdje su smještene državne institucije i Predsjedništvo BiH. Oni koji imaju kontakte sa Bijelom kućom trebali su insistirati na dolasku u glavni grad. Ovaj događaj ima značajne političke implikacije i pokazuje da se djelovanje Milorada Dodika i dalje potcjenjuje”, zaključio je Ademović.

Politički analitičari ocjenjuju da nastavak blokada i neizvjesnost u vezi sa statusom OHR-a dodatno komplikuju procese evropskih integracija i usvajanje ključnih reformskih zakona. Očekuje se da će naredni mjeseci biti odlučujući za odnos domaćih institucija s međunarodnim partnerima i buduću stabilnost političkog sistema BiH.