Lažne dojave o bombama uznemirile građane u više gradova Bosne i Hercegovine

Evakuacije škola, tržnih centara i bolnica u Sarajevu, Zenici, Travniku i drugim gradovima tokom posljednjih dana stvorile su osjećaj nesigurnosti, a stručnjaci pozivaju na ozbiljno procesuiranje počinilaca.

Više objekata u Sarajevu, Zenici, Travniku, Bugojnu i Busovači evakuisano je tokom ove sedmice nakon što su upućene dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, potvrđeno je iz policijskih izvora. Među evakuisanim lokacijama bile su obrazovne ustanove, tržni centri i Opća bolnica u Sarajevu, a kontradiverzioni pregledi provedeni su uz angažman policijskih i specijalizovanih timova. Sve dojave su se nakon pregleda pokazale lažnim, ali su izazvale značajnu uznemirenost građana, naročito među djecom i zaposlenima.

Profesor dr. Nedžad Korajlić, šef Odsjeka sigurnosti na Centru za poslovne studije u Kiseljaku, izjavio je da ovakve situacije predstavljaju ozbiljan izazov za sigurnosni sistem. “Podsjećam da smo i u aprilu prošle godine imali talas sličnih dojava, koje su se uglavnom pojavljivale u periodima globalnih kriza. Njihov cilj može biti stvaranje osjećaja nesigurnosti i nepovjerenja u institucije. Mogući motivi su raznovrsni – od dječije igre, djelovanja kriminalnih grupa, do pokušaja skretanja pažnje sa drugih sigurnosnih ili političkih događaja. Zato je važno svaku dojavu istražiti temeljito i procesuirati odgovorne osobe”, naveo je Korajlić u izjavi medijima.

Policija Kantona Sarajevo, kako je saopćeno, klasifikovala je ova djela kao lažno prijavljivanje, ali stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se utvrdi politička pozadina, mogu biti tretirana i kao teroristička aktivnost. Sigurnosni ekspert Safet Mušić naglašava da ovakve radnje nisu izolovani incidenti, već dio šireg obrasca koji može imati dugoročne posljedice po javni red i povjerenje građana. “Dojave o bombama, iako lažne, kod građana izazivaju strah i nesigurnost, posebice među djecom. Svaka prijetnja zahtijeva hitnu reakciju – evakuaciju, uspostavljanje sigurnosnog perimetra i detaljne kontradiverzione preglede, što iziskuje značajne resurse i utječe na operativne kapacitete policije”, istakao je Mušić. Prema njegovim riječima, pojedinačna intervencija može koštati i desetine hiljada maraka, a resursi se preusmjeravaju sa drugih važnih zadataka.

Mušić dodaje da kontinuirane lažne dojave mogu narušiti povjerenje građana u sigurnosni sistem i izazvati ekonomske gubitke. “Zakon u Bosni i Hercegovini prepoznaje ovakve radnje kao krivična djela – lažno prijavljivanje ili ugrožavanje sigurnosti – za koja su predviđene novčane i zatvorske kazne. U slučajevima kada su počinioci maloljetnici, primjenjuju se odgojne mjere, ali ni zatvorska kazna nije isključena, dok roditelji mogu biti obavezani na naknadu štete”, naveo je Mušić.

Postupanje nadležnih organa u ovakvim situacijama jasno je propisano: svaka prijetnja se evidentira, vrši se procjena rizika i obavještava tužilaštvo, dok policija provodi evakuaciju i kontraeksplozijske preglede paralelno sa kriminalističkom istragom s ciljem identifikacije i sankcionisanja počinilaca. Stručnjaci upozoravaju da masovni i kontinuirani valovi lažnih dojava mogu stvoriti psihološki pritisak u društvu i zloupotrijebiti sigurnosni sistem, a istovremeno otvoriti prostor za ozbiljnije sigurnosne prijetnje.

Nadležni apeliraju na građane da ne podliježu panici, ali i da svaku sumnjivu aktivnost prijave policiji. Saopćeno je da će svi slučajevi biti temeljito istraženi, a odgovorne osobe procesuirane u skladu sa zakonom.