Mirsad Ćatić Čuperak: Opsada Sarajeva bila neizbježna zbog političkih i vojnih odluka

Prema riječima ratnog komandanta, ključni trenutak za početak rata bio je blokada Aerodroma Sarajevo, što je dodatno otežalo odbranu grada tokom opsade koja je trajala 1.425 dana.

Više od 11.500 civila, uključujući 1.601 dijete, izgubilo je život tokom opsade Sarajeva, koja je zvanično započela 5. aprila 1992. godine, a trajala je ukupno 1.425 dana. Mirsad Ćatić Čuperak, ratni komandant Sarajevske brigade i nosilac priznanja „Zlatni ljiljan“, istakao je u nedavnom intervjuu da je početak rata bio gotovo neizbježan, naglašavajući presudnu ulogu blokade Aerodroma Sarajevo za vojnu situaciju grada.

Ćatić je podsjetio da Sarajevo nije bilo potpuno okruženo do trenutka kada su međunarodne snage preuzele kontrolu nad aerodromom, čime je i posljednja ruta za izlaz i snabdijevanje grada bila zatvorena. “Igman, Sokolović-Kolonija i Hrasnica su bili pod našom kontrolom, što je omogućavalo određenu fluktuaciju snaga. Međutim, zatvaranjem aerodroma, vojni pritisak je postao potpun”, izjavio je Ćatić, dodajući da je upravo taj potez međunarodnih snaga imao presudan uticaj na tok rata.

Prema njegovim riječima, strategija okruživanja Sarajeva imala je cilj zadržavanja velikog broja vojno sposobnih građana na ograničenom prostoru, čime su se iscrpljivali resursi i onemogućavala značajnija pomoć izvana. “Da je Aerodrom Sarajevo ostao slobodan, tok rata bi vjerovatno bio potpuno drugačiji, a odbrana grada znatno efikasnija”, smatra Ćatić.

Komentirajući savremene oblike ratovanja, Ćatić je istakao da, uprkos tehnološkim napretcima poput dronova i preciznih udara iz zraka, ključnu ulogu i dalje ima vojnik na terenu. “Može se uništiti teritorija iz zraka, ali dok ne dođe vojnik i fizički ne zaposjedne zemlju, ona nije osvojena. To je vrijednost ljudi koji su ostali i branili svoje porodice i domove, a time i svoju zemlju”, naglasio je.

Ćatić je pozvao historičare i stručnu javnost da precizno utvrde datum početka opsade Sarajeva, s obzirom na postojeće dileme između 5. i 6. aprila 1992. godine. Pojasnio je da su političke i vojne tenzije u regiji bile tako izražene da je početak rata bio pitanje sati, a ne dana, pogotovo nakon što su sukobi već izbili u Sloveniji i Hrvatskoj.

“Kada pogledate retoriku tadašnjih političara i odluke koje su donosili, bilo je jasno da je rat neizbježan. Bosna i Hercegovina je bila dio sistema spojenih posuda – ono što se desilo u susjednim republikama, neminovno je prelilo i na našu zemlju”, naveo je Ćatić.

Opsada Sarajeva ostaje najduža u modernoj historiji, a posljedice za stanovništvo i grad su duboke i trajne. Godišnjice ovih događaja redovno se obilježavaju širom Bosne i Hercegovine, podsjećajući na značaj otpora i solidarnosti građana tokom najtežih dana opsade. Stručnjaci i veteranima pozivaju na nastavak istraživanja i očuvanje sjećanja, kako bi buduće generacije bile svjesne izazova s kojima se suočavala prijestolnica BiH.