Mirza Alihodžić upozorava na marginalizaciju civilnih žrtava rata u Sarajevu

Alihodžić, teško ranjen 1995. godine, ističe da civilne žrtve rata u BiH imaju ograničena prava i suočavaju se s administrativnim preprekama pri ostvarivanju pomoći

Mirza Alihodžić, 45, civilna žrtva rata iz Sarajeva, ukazao je na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u Bosni i Hercegovini, posebno u vezi s pristupom pomagalima i institucionalnom podrškom. Poslije teškog ranjavanja 26. februara 1995. godine, kada je kao petnaestogodišnjak pogođen vatrenim oružjem tokom opsade Sarajeva, Alihodžić je ostao paraliziran i od tada koristi invalidska kolica. U razgovoru za medije, naveo je da je život nakon povrede zahtijevao prilagođavanje svakodnevnim aktivnostima i da je kroz period rehabilitacije naučio kako da se integriše u društvo.

Istakao je da iako ima status civilne žrtve rata, državna podrška uglavnom se svodi na pravo na ličnu invalidninu, koja je, kako navodi, nedovoljna s obzirom na rastuće troškove života. “Nažalost, invalidnine stagniraju i povećane su minimalno, što nije dovoljno za pokrivanje osnovnih potreba”, rekao je Alihodžić. Posebno je naglasio potrebu osnivanja posebnog ministarstva za pitanja civilnih žrtava rata, sa izdvojenim budžetom, kako bi ova populacija imala institucionalnu podršku i olakšan pristup ortopedskim pomagalima.

Alihodžić je naveo da su pojedinci bili primorani dizati kredite kako bi nabavili odgovarajuća invalidska kolica, dok mnogi i danas koriste teška i nepraktična pomagala. “Nedopustivo je da u 21. vijeku ljudi koriste kolica teža od 20 kilograma, umjesto savremenih i lakših modela”, kazao je. Dodao je da su administrativne barijere i nejasne nadležnosti dodatno otežale ostvarivanje prava, navodeći lični primjer kada mu je predstavnik nadležnog ministarstva odgovorio da nabavka njegovih kolica ne spada u njihov djelokrug rada.

Prema njegovim riječima, institucionalna nebriga i fragmentiranost nadležnosti rezultiraju time da civilne žrtve rata ostaju marginalizovane i često prepuštene vlastitim resursima. “Na pitanje šta je onda nadležnost ministarstva za socijalnu politiku, rada, raseljenih lica i pitanje civilnih žrtava rata, ostao sam bez odgovora”, istaknuo je Alihodžić.

Organizacije koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom više puta su apelirale na vlasti da unaprijede sistem podrške, olakšaju nabavku ortopedskih pomagala i poboljšaju zakonski okvir za civilne žrtve rata. Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini živi nekoliko hiljada osoba sa statusom civilne žrtve rata, a mnogi se suočavaju s istim izazovima kao i Alihodžić.

Upozorenja na nedostatak institucionalne brige i ograničenu podršku, kako smatraju stručnjaci, ukazuju na potrebu sveobuhvatne reforme socijalne politike u odnosu na najosjetljivije društvene grupe. Alihodžić najavljuje nastavak zalaganja za prava civilnih žrtava rata i ističe značaj solidarnosti i sistemske podrške za izgradnju inkluzivnijeg društva.