Mustafa Cerić: Zajednička izjava 33 bošnjačka predstavnika testira ozbiljnost političkog i društvenog jedinstva

Dokument potpisan u Sarajevu označava pokušaj bošnjačkih elita da odbrane kolektivni identitet i prošire dijalog o ulozi Bošnjaka u savremenom društvu.

U Sarajevu je 18. marta 2026. godine, u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke, održano okupljanje na kojem je 33 istaknuta predstavnika iz akademske, političke, vjerske i kulturne sfere potpisalo zajedničku izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini. Ovaj dokument, koji je privukao pažnju javnosti, prema riječima bivšeg reisu-l-uleme Mustafe Cerića, predstavlja istovremeno i simptom stanja i pokušaj intervencije u šire društvene procese.

Potpisnici su kroz zajednički nastup ukazali na potrebu artikulisanja unutrašnjeg narativa Bošnjaka, ističući da se percepcija ove zajednice često formira izvana, kroz pojednostavljene ili neprijateljske interpretacije. Prema analitičkom osvrtu Mustafe Cerića, okupljanje velikog broja predstavnika različitih društvenih elita nije samo simbolički čin, nego i signalizacija o stepenu kolektivne uznemirenosti i potrebe za samopotvrdom u javnom prostoru.

“Ova izjava je dokaz da postoji spremnost za zajedničko djelovanje, ali i podsjetnik na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u političke i društvene procese, koje je rezultat historijskih ciklusa mobilizacije i razočaranja”, naveo je Cerić u analizi povodom događaja u Sarajevu. On je dodao da je važno razlikovati simboličko jedinstvo od stvarne kohezije, naglašavajući da slične inicijative mogu ostati samo vizuelna manifestacija ako ne budu praćene konkretnim institucionalnim i političkim aktivnostima.

U izjavi se naglašava osuda govora mržnje i lažnih narativa, ali Cerić upozorava na defanzivan ton dokumenta i potrebu da bošnjačka zajednica pređe iz pozicije reakcionarnog subjekta u proaktivnog nosioca pozitivnih vrijednosti i vizija. “Bošnjaci ne mogu graditi budućnost samo demantirajući tuđe konstrukcije, već moraju artikulisati vlastitu viziju identiteta i društvenog doprinosa”, istakao je Cerić.

Dio okupljenih stručnjaka i javnosti ukazuje na važnost inkluzivnosti i izbjegavanja ekskluzivnog okupljanja, kako bi se bošnjački identitet gradio na dijalogu i otvorenosti prema drugim zajednicama. Strah od getoizacije i zatvaranja unutar etničkih granica, naglašavaju analitičari, ostaje izazov u procesima izgradnje zajedničkog društvenog narativa.

U zaključku, Mustafa Cerić ističe da će stvarni efekat zajedničke izjave zavisiti od tri ključne dimenzije: kontinuiteta kroz konkretne inicijative, kredibiliteta potpisnika u provođenju izrečenog, te širenja kruga uključenih aktera. “Ova izjava je test sposobnosti bošnjačkih elita da pređu put od simbolike ka stvarnosti, od reakcije ka inicijativi, od zatvorenosti ka otvorenosti”, ocijenio je Cerić, dodajući da je povjerenje građana moguće obnoviti samo konkretnim djelovanjem, a ne simboličkim gestovima.

Očekuje se da će naredni mjeseci pokazati da li će ova inicijativa ostati izdvojen događaj ili će postati početak dugoročnog procesa jačanja političkog i kulturnog jedinstva unutar bošnjačke zajednice i šireg društva Bosne i Hercegovine.