Obilježena 42. godišnjica smrti Branka Ćopića, jednog od najznačajnijih bh. književnika

Branko Ćopić, autor djela posvećenih djetinjstvu i partizanskom pokretu, preminuo je 26. marta 1984. godine u Beogradu.

Četrdeset dvije godine nakon smrti Branka Ćopića, jednog od najvažnijih književnika sa prostora Bosne i Hercegovine, javnost i stručnjaci iz oblasti književnosti podsjećaju na njegov nemjerljiv doprinos domaćoj kulturi i obrazovanju. Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u selu Hašani kod Bosanske Krupe, a tokom života ostavio je bogat opus koji je obilježio više generacija čitatelja, posebno mladih.

Ćopić je veći dio života proveo u Beogradu, gdje je diplomirao pedagogiju na Filozofskom fakultetu i započeo karijeru pišući za poznate časopise. Po završetku Drugog svjetskog rata radio je kao urednik dječije literature, a od 1951. godine u potpunosti se posvetio književnom stvaralaštvu. Njegov rad obuhvata prozu, poeziju i književnost za djecu, a posebno se ističe kao autor romana “Orlovi rano lete”, “Magareće godine” i zbirke priča “Bašta sljezove boje”.

U književnim krugovima, Ćopić je poznat po tome što je u djela uspješno ugradio elemente narodnog jezika, humora i topline, čime je stvorio autentičan izraz blizak običnom čovjeku. Njegove priče o djetinjstvu, partizanskoj borbi i svakodnevnom životu na selu ostale su neizostavan dio školskih programa u Bosni i Hercegovini i šire. “Djela Branka Ćopića i danas su relevantna zbog univerzalnih tema prijateljstva, poštenja i slobode. Njegov stil je jednostavan, ali izuzetno slikovit, zbog čega je omiljen kod čitatelja svih uzrasta”, izjavio je profesor književnosti Amir Šabić za medije.

Posebno mjesto u Ćopićevom opusu zauzimaju djela posvećena djeci i mladima, kao što su “Slavno vojevanje”, “Bitka u Zlatnoj dolini” i “Doživljaji mačka Toše”. Prema mišljenju književne kritičarke Lejle Hasanović, njegova sposobnost da kroz likove djeca i mladih prikaže složene društvene i moralne teme, čini ga jednim od najvažnijih autora ovog žanra. “Ćopić je znao kako da oplemeni djetinjstvo kroz književnost, a njegove priče ostaju važan primjer odgojno-obrazovnog rada”, navela je Hasanović.

Zbirka priča “Bašta sljezove boje” iz 1970. godine, koju je posvetio prijatelju i književniku Ziji Dizdareviću, posebno se izdvaja po emotivnosti i lirizmu. Dizdarević je stradao u logoru Jasenovac 1942. godine, što je dodatno obilježilo ovu zbirku posebnim značajem za bosanskohercegovačku književnu baštinu.

Branko Ćopić preminuo je 26. marta 1984. godine skokom sa mosta u Beogradu. Njegova smrt izazvala je veliku tugu u javnosti, a stručnjaci i danas ističu važnost razgovora o mentalnom zdravlju, posebno među umjetnicima. Udruženja pisaca Bosne i Hercegovine svake godine organizuju književne večeri i predavanja povodom godišnjice njegove smrti, čuvajući sjećanje na ovog autora.

“Ćopićeva djela su nezaobilazan dio naše kulturne tradicije i važno je da nove generacije nastave čitati i proučavati njegov opus”, zaključio je profesor Šabić. Obilježavanjem godišnjice smrti Branka Ćopića, bosanskohercegovačko društvo još jednom odaje priznanje piscu čiji su rad i život ostavili neizbrisiv trag u književnosti regiona.