Obilježena 88. godišnjica smrti Džemaludina ef. Čauševića, četvrtog reisu-l-uleme u BiH

Džemaludin ef. Čaušević, istaknuti teolog i reformator, preminuo je 1938. godine u Sarajevu, ostavivši značajan trag u obrazovanju i vjerskom životu Bošnjaka.

U Sarajevu je danas obilježena 88. godišnjica smrti Džemaludina ef. Čauševića, četvrtog reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je preminuo 28. marta 1938. godine. Čaušević je bio jedan od najznačajnijih bošnjačkih teologa, prosvjetitelja i reformatora početkom 20. stoljeća, a njegovo djelo ostavilo je dubok uticaj na vjerski, kulturni i obrazovni život muslimanske zajednice u zemlji.

Džemaludin ef. Čaušević je rođen u Cazinu 1870. godine, a obrazovanje je stekao u Bihaću i Istanbulu, gdje je 1887. godine diplomirao na Pravnom fakultetu. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, predavao je arapski jezik u sarajevskoj gimnaziji, a potom i u Šerijatskoj sudačkoj školi. Njegovo zalaganje za reformu vjerskog i općeg obrazovanja rezultiralo je osnivanjem Udruženja imama i muallima 1909. godine i kasnijim unapređenjem školskog sistema za bošnjačku djecu.

Za reisu-l-ulemu izabran je 1913. godine, a na toj funkciji ostao je do 1930. godine. Tokom svog mandata, Čaušević je pokrenuo reformu mekteba i medresa, uveo savremene nastavne planove i podržao izučavanje naučnih predmeta kao što su matematika, fizika i hemija. Također je inicirao korištenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, te radio na modernizaciji prezentacije islamskog učenja prilagođenog potrebama tadašnjeg društva.

Jedan od njegovih najvažnijih doprinosa bio je prvi prijevod Kur’ana na bosanski jezik, koji je publiciran 1937. godine u saradnji s Muhamedom Pandžom. Ovaj prijevod, uz obimne uvodne tekstove i bilješke, značajno je doprinio razumijevanju vjerskih tekstova na maternjem jeziku i ostavio trajni trag u islamskoj literaturi na ovim prostorima.

Uprkos otporu konzervativnih krugova, Čaušević je dosljedno zagovarao modernizaciju školstva i društva, smatrajući da napredak muslimanske zajednice zavisi od prihvatanja savremenih znanja i metodologije. Nakon što je Ustavom Islamske zajednice 1930. godine ukinuta samostalnost ove institucije, podnio je ostavku na funkciju reisu-l-uleme i ubrzo je penzionisan.

Njegovo naslijeđe ostaje prepoznato kroz brojne reforme i intelektualni doprinos, a mezar Džemaludina ef. Čauševića nalazi se u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Islamska zajednica i danas ističe značaj njegovog djela, posebno u kontekstu očuvanja i razvoja bošnjačke vjerske i kulturne baštine.