Planirani migrantski centar u kasarni Željava izaziva zabrinutost u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu

Prema prijedlogu hrvatskih vlasti, u bivšoj kasarni Željava mogao bi biti smješteno do 2.000 migranata, što izaziva oštre reakcije predstavnika Unsko-sanskog kantona zbog straha od nove migrantske krize u regiji.

Prijedlog hrvatskih vlasti da se na području bivše vojne kasarne Željava, smještene na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, izgradi centar za graničnu proceduru i smještaj migranata, izazvao je zabrinutost i protivljenje među predstavnicima i građanima Unsko-sanskog kantona (USK). Prema dostupnim informacijama, predviđeno je da kapacitet centra bude do 2.000 osoba, uz infrastrukturu koja uključuje smještaj u približno 450 kontejnera, uz osiguranje i prateće službe.

Albin Muslić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izjavio je da je nakon dobijanja informacija o projektu uputio zvaničan upit predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto i ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću, ali do danas nije zaprimio službeni odgovor niti je potvrđeno da su poduzete konkretne mjere na državnom nivou. “Mi u Unsko-sanskom kantonu smo već podnijeli najveći teret migrantske krize tokom prethodnih godina. Lokacija bivšeg aerodroma Željava je izuzetno osjetljiva jer se proteže uz samu granicu, pa čak i prelazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, što dodatno komplikuje situaciju”, naveo je Muslić u izjavi medijima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske ranije je potvrdilo da je održan sastanak sa predstavnicima lokalne zajednice u općini Plitvička Jezera i da su obišli lokaciju bivše kasarne Željava radi razmatranja mogućnosti uspostave centra. “Sukladno odredbama Pakta o migracijama i azilu, čiji je i Hrvatska potpisnik, postoji potreba za uspostavom centra za graničnu proceduru. Ministarstvo unutrašnjih poslova razmatra područje bivše vojarne Željava kao jednu od opcija”, navodi se u saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

U Unsko-sanskom kantonu, posebno u gradu Bihaću, izražava se zabrinutost da bi otvaranje takvog centra moglo dovesti do ponavljanja negativnih iskustava iz prethodnih migrantskih talasa, kada je veliki broj migranata završavao upravo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. “Radi se o otvorenom prostoru udaljenom svega nekoliko kilometara od Bihaća, između dva značajna nacionalna parka – Une i Plitvičkih jezera. Takav centar bi imao negativan uticaj na sigurnosnu situaciju i turizam, a lokalitet je već devastiran i napušten”, istakao je Muslić.

Građani Hrvatske iz općine Plitvička Jezera već su ranije organizovali proteste protiv ovog projekta, dok u Bihaću i USK trenutno nema zvaničnih protesta, ali su prisutni brojni apeli da se državni organi Bosne i Hercegovine aktivnije uključe u rješavanje pitanja. Lokalna zajednica i predstavnici vlasti upozoravaju da bi novo okupljanje većeg broja migranata moglo preopteretiti ionako ograničene lokalne resurse i infrastrukturu, te uzrokovati dodatne sigurnosne i društvene izazove.

Bivša kasarna i vojni aerodrom Željava izgrađeni su sredinom prošlog vijeka u podnožju planine Plješevica, a danas predstavljaju napušten i značajno devastiran kompleks koji se prostire na granici između dvije države. Dio infrastrukture, uključujući piste, nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine, što dodatno otežava precizno određivanje odgovornosti i nadležnosti.

Za sada iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nisu najavljene konkretne aktivnosti povodom ovog pitanja, a zastupnici iz USK i lokalna zajednica nastavljaju insistirati na transparentnosti i uključivanju državnih institucija u proces donošenja odluka koje bi mogle imati značajan uticaj na sigurnost i svakodnevni život stanovnika pograničnih područja.