Pokolj u Ahmićima: Prije 33 godine ubijeno 116 civila u srednjoj Bosni

Masakr u selu Ahmići kod Viteza 16. aprila 1993. godine odnio je živote 116 Bošnjaka, među kojima je bilo jedanaestero djece i 32 žene.

Na današnji dan prije 33 godine, 16. aprila 1993. godine, u selu Ahmići kod Viteza, izvršen je masovni zločin nad civilnim stanovništvom tokom oružanih sukoba u srednjoj Bosni. U napadu pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u okviru šire vojne akcije poznate kao “48 sati pepela i dima”, ubijeno je 116 Bošnjaka, među kojima su bila djeca, žene i stariji. Najmlađa žrtva imala je samo tri mjeseca, dok je najstarija imala 82 godine.

Napad na Ahmiće započeo je rano ujutro, neposredno nakon ezana za sabah-namaz. Prema izjavama svjedoka i nalazima međunarodnih istražitelja, vojnici HVO-a su planski razdvajali muškarce od njihovih porodica, te ih potom ubijali. Među ubijenima se nalazilo jedanaestero djece i 32 žene. Tokom napada, selo je gotovo u potpunosti spaljeno, a džamija srušena do temelja, što je postalo simbol stradanja i razaranja u Ahmićima.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije kasnije je utvrdio da je zločin u Ahmićima predstavljao zločin protiv čovječnosti. Jedan od najodgovornijih za planiranje i provođenje ovog napada, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora. Nakon izdržane dvije trećine kazne, Kordić je pušten na slobodu 2014. godine. Osim njega, Međunarodni sud i domaći sudovi osudili su još nekoliko pripadnika HVO-a, uključujući Miroslava Cicka Bralu, koji je dobio 20 godina zatvora, te Paška Ljubičića, osuđenog na osam godina, i Tihomira Blaškića, koji je izdržavao kaznu od devet godina. Neki od optuženih su u drugostepenim procesima oslobođeni.

Mirovne snage Ujedinjenih nacija, sačinjene od britanskih vojnih trupa, otkrile su razmjere pokolja i o stradanjima izvijestile međunarodnu javnost. Pukovnik Bob Stewart, tadašnji komandant britanskog bataljona, bio je među prvim međunarodnim zvaničnicima koji je svjedočio posljedicama zločina na licu mjesta.

Porodice žrtava i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, jer još uvijek nisu pronađena tijela svih ubijenih. Komemoracije i godišnjice pokolja redovno okupljaju preživjele, predstavnike vlasti i međunarodne organizacije, s ciljem da se zločin ne zaboravi i ponovi.

Zločin u Ahmićima ostaje jedno od najtežih poglavlja ratne historije Bosne i Hercegovine i simbol je stradanja civila tokom sukoba u srednjoj Bosni. Proces suočavanja s prošlošću, pravda za žrtve i nastavak potrage za nestalima i dalje predstavljaju izazov za društvo i institucije Bosne i Hercegovine.