Političari u Kantonu Sarajevo odustali od inicijativa za promjenu naziva spornih ulica

Uprkos ranijim zahtjevima iz opozicije, posljednjih godina izostale su konkretne mjere za uklanjanje imena vezanih za kontroverzne ličnosti iz Drugog svjetskog rata

U Kantonu Sarajevo, pitanje promjene naziva ulica koje nose imena ličnosti povezivanih s fašističkim ili kolaboracionističkim aktivnostima tokom Drugog svjetskog rata posljednjih godina nije dobilo institucionalni odgovor, iako su ranije iz opozicije dolazile inicijative za rješavanje ovog pitanja. Posljednja značajnija inicijativa upućena je prije gotovo četiri godine kada je tadašnji zastupnik Igor Stojanović predlagao izmjene, ali od tada nije bilo napretka u Skupštini Kantona Sarajevo.

Tokom obilježavanja Dana grada Sarajeva, koji simbolizira oslobođenje u Drugom svjetskom ratu i početak opsade 1992. godine, javnosti je ponovo postalo vidljivo prisustvo ulica sa imenima kontroverznih ličnosti. Među njima su Mustafa Busuladžić, Muhamed Pandžo i Husein Đozo, čije su biografije prema ocjenama historičara obilježene saradnjom sa fašističkim režimima ili otvorenim zagovaranjem kolaboracije.

Prema navodima stručnjaka za savremenu historiju, Mustafa Busuladžić bio je aktivan u Rimu tokom rata, gdje je radio za medije koji su promovirali ideje bliske nacističkoj i proustaškoj propagandi. Njegovi javni istupi, posebno oni o Jevrejima, ocijenjeni su kao antisemitski. Muhamed Pandžo, koji danas također ima ulicu u Sarajevu, prema dostupnim izvorima zagovarao je osnivanje Handžar divizije i formiranje muslimanskih milicija, zbog čega je nakon rata osuđen na deset godina zatvora. Sličan slučaj je i Husein Đozo, imam SS-divizije, koji je kasnije rehabilitiran kao teolog, ali je također imao presudu za saradnju sa okupatorom.

Političke stranke koje su ranije bile u opoziciji, poput Socijaldemokratske partije i Naše stranke, upućivale su prijedloge za promjenu ovih naziva, ali nakon ulaska u vlast, konkretne aktivnosti su izostale. Prema riječima jednog od bivših inicijatora, “potrebna je politička volja i konsenzus u Skupštini, ali je taj proces trenutno blokiran zbog međupartijskog neslaganja i političkih prioriteta”.

Za razliku od Sarajeva, u drugim gradovima regiona, poput Zagreba, pokrenute su inicijative za uklanjanje naziva ulica i javnih prostora koji asociraju na kontroverzne historijske periode ili ličnosti. Stručnjaci za društvenu historiju ističu kako bi rješavanje ovog pitanja doprinijelo jačanju evropskih vrijednosti i jasnijem odnosu prema nasljeđu fašizma u BiH.

Iako su pojedini zvaničnici u privatnim istupima priznali potrebu za promjenom, formalni prijedlozi ili zakonske inicijative nisu upućene na dnevni red Skupštine Kantona Sarajevo u posljednjih nekoliko godina. Ostaje otvoreno pitanje hoće li u narednom periodu politički akteri pokazati spremnost da se suoče sa ovim izazovom i usklade javni prostor sa savremenim demokratskim standardima.