Politička marginalizacija Krajine: Nijedan ministar iz ovog regiona u Vijeću ministara BiH do sada

Kandidatura Šuhreta Fazlića za Predsjedništvo BiH ističe dugogodišnju isključenost predstavnika Krajine iz najviših državnih institucija, dok historija pokazuje rijetke pokušaje iz ovog dijela zemlje.

Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća i aktuelni zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona, najavljen je kao kandidat POMAK-a za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim izborima. Ova kandidatura dolazi nakon višegodišnjeg nezadovoljstva građana Krajine zbog, kako navode iz POMAK-a, nedovoljne zastupljenosti i zanemarivanja ovog dijela zemlje od strane viših nivoa vlasti.

Historijski gledano, nijedna etablirana politička stranka iz Sarajeva ili drugih centara moći nije do sada ponudila kandidata iz Krajine za poziciju člana Predsjedništva BiH sa ozbiljnim šansama za uspjeh. Prema dostupnim podacima, od završetka rata do danas, samo su rijetki političari iz ovog regiona imali priliku da se kandiduju za najviše funkcije u državi.

Jedan od njih bio je Mujo Demirović, profesor iz Bihaća, koji je 2010. godine bio kandidat za Predsjedništvo BiH ispred Bosanskohercegovačke patriotske stranke, ali nije ostvario značajan rezultat. Prije njega, Bešćo Alibegović iz Bihaća nastupio je kao nezavisni kandidat 2006. godine, ali je ostao politički marginalan.

Posebno se ističe Fikret Abdić, koji je u više navrata, 1996., 1998. i 2002. godine, bio kandidat za Predsjedništvo BiH ispred Demokratske narodne zajednice. Abdić je, međutim, osuđen za ratne zločine, a njegovi pokušaji ulaska u najviše državne institucije nisu bili uspješni. Slično, Ibrahim Đedović, iako nije rodom iz Krajine, proveo je cijeli radni vijek u Velikoj Kladuši i kandidovao se za Predsjedništvo 2010. ispred DNZ-a.

Analitičari ističu da su ovi pojedinačni pokušaji rijetko imali podršku većih političkih struktura, a ni građani Krajine nisu imali svog ministra u bilo kojem sazivu Vijeća ministara BiH od uspostave ove institucije. “Ovaj podatak svjedoči o političkoj marginalizaciji Krajine, što je dodatno motivisalo lokalne političke aktere da insistiraju na većoj vidljivosti i zastupljenosti u državnim organima”, navodi politolog Adnan Bašić iz Bihaća.

U POMAK-u pojašnjavaju da je kandidatura Šuhreta Fazlića odgovor na višegodišnje zanemarivanje potreba i interesa građana Unsko-sanskog kantona na državnom nivou. “Zbog nedostatka političke volje za zastupanje ovog regiona, odlučili smo ponuditi vlastitog kandidata za Predsjedništvo BiH, vjerujući da će to pokrenuti širi razgovor o ravnopravnom predstavljanju svih dijelova zemlje”, izjavio je glasnogovornik POMAK-a u obraćanju medijima.

Senad Šepić je 2016. godine bio kandidat Nezavisnog bloka za Predsjedništvo BiH, ali je u tom periodu već imao stalnu adresu u Sarajevu, što je dodatno relativiziralo vezu sa Krajinom u očima birača iz ovog regiona.

Poznavaoci političkih prilika smatraju da bi predstojeći izbori mogli poslužiti kao prekretnica za zastupljenost Krajine na državnom nivou, posebno ako kandidatura Fazlića rezultira jačanjem svijesti o potrebi ravnomjernije raspodjele političkih funkcija i resursa. “Ako i ovaj pokušaj ostane bez rezultata, to će dodatno učvrstiti osjećaj političke izolacije među građanima Krajine”, upozorava Bašić.

Vijeće ministara BiH trenutno broji devet ministarstava, ali u dosadašnjim sazivima nijedno od ministarskih mjesta nije pripalo predstavnicima iz Krajine. Očekuje se da će pitanje ravnopravne političke zastupljenosti biti važna tema u predizbornoj kampanji, dok građani Unsko-sanskog kantona nastavljaju tražiti svoje mjesto u državnim institucijama.