BiH
Politički sporovi oko upravljanja kliničkim centrima u Federaciji BiH dodatno komplikuju zdravstveni sistem
Elmedin Konaković upozorio na političke trgovine oko imenovanja menadžmenta UKC Tuzla, dok slične prakse traju i u drugim kliničkim centrima posljednjih godina.
Elmedin Konaković upozorio na političke trgovine oko imenovanja menadžmenta UKC Tuzla, dok slične prakse traju i u drugim kliničkim centrima posljednjih godina.
Situacija u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla (UKC Tuzla) izazvala je novu raspravu o političkom uticaju na javno zdravstvo u Federaciji BiH, nakon što je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda i ministar vanjskih poslova BiH, izrazio zabrinutost zbog trenutnog pravnog vakuuma i privremene uprave ove zdravstvene ustanove. Konaković je putem društvenih mreža istakao da UKC Tuzla, kao jedan od najvažnijih medicinskih centara u državi, trenutno funkcioniše bez legalno izabranog menadžmenta, dok su direktor i šefovi klinika u statusu vršilaca dužnosti, što, prema njegovim riječima, predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti zdravstvenog sistema.
“Zdravlje građana ne smije biti predmet političke trgovine, a imenovanje direktora i šefova klinika ne smije biti primarni politički cilj,” naveo je Konaković, ističući da je pravni vakuum direktna posljedica političkih dogovora koji narušavaju funkcionisanje ustanove.
Međutim, analiza dosadašnjih dešavanja u sektoru javnog zdravstva pokazuje da su politička prepucavanja i trgovine pozicijama postale česta praksa u upravljanju ključnim bolnicama širom Federacije BiH. Slučaj Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (KCUS) iz prethodnih godina ilustrativno pokazuje isti obrazac: duže od godinu i po dana ova ustanova nije imala generalnog direktora, a upravljanje je bilo povjereno vršiocima dužnosti i privremenom Upravnom odboru, dok su politički lideri vodili sporove oko imenovanja kandidata.
Jedan od najspornijih trenutaka odnosio se na slučaj prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, koji je, prema njegovim izjavama, dobio podršku vodećih političkih aktera, uključujući Elmedina Konakovića i Nermina Nikšića, prije nego što je konkurs za izbor direktora i zvanično raspisan. Imenovanje novog menadžmenta KCUS-a konačno je realizovano tek nakon dogovora unutar političke koalicije, a funkciju direktora preuzeo je dr. Alen Pilav. Prema dostupnim finansijskim izvještajima, KCUS je 2025. godinu završio s gubitkom od 12,8 miliona KM.
Slična situacija trenutno vlada i u Tuzli, gdje, kako navode sagovornici iz zdravstvenog sektora, traju tenzije između dosadašnjih kadrova Stranke demokratske akcije (SDA) i predstavnika Trojke, odnosno federalne Vlade, oko kontrole nad UKC Tuzla. Ovaj politički sukob dodatno je intenziviran nakon što je Posebni odjel Federalnog tužilaštva potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora Denijala Tulumovića i još tri osobe zbog višemilionske korupcije i navodnog ugrožavanja života onkoloških pacijenata. Zbog nedefinisanih osnivačkih prava, UKC Tuzla je izostavljen iz programa modernizacije zdravstvenih ustanova, što je dodatno pogoršalo stanje u ovoj bolnici.
Stručnjaci i predstavnici nevladinog sektora upozoravaju da ovakav način političkog upravljanja dovodi do dugoročnog urušavanja zdravstvenog sistema u Federaciji BiH. Profesor zdravstva Nedžad Smajlović smatra da su posljedice političke kontrole nad bolnicama vidljive u svakodnevnom životu građana. “Građani koji pokušavaju ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu često se suočavaju sa čekanjima, neizvjesnošću i smanjenom efikasnošću sistema, što je direktno povezano sa političkom nestabilnošću upravljačkih struktura,” naveo je Smajlović u izjavi za medije.
Iako politički lideri javno zagovaraju depolitizaciju javnog zdravstva, primjeri iz prakse pokazuju da su i sami često dio procesa političke raspodjele upravljačkih funkcija. Ovakvi trendovi, kako upozoravaju analitičari, ugrožavaju osnovnu svrhu zdravstvenih ustanova, a to je pružanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite građanima.
U narednom periodu očekuje se nastavak političkih pregovora oko imenovanja novog menadžmenta u UKC Tuzla, dok javnost i zdravstveni radnici izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica ovakvih političkih dogovora na funkcionisanje i kvalitet zdravstvenih usluga.