Pravoslavni vjernici obilježavaju Vaskrs u crkvama i domovima širom Bosne i Hercegovine

Najveći hrišćanski praznik slavi se uz liturgiju, porodična okupljanja i tradicionalno tucanje šarenih jaja, simbolizirajući pobjedu života nad smrću.

Pravoslavni vjernici širom Bosne i Hercegovine danas obilježavaju Vaskrs, najznačajniji blagdan u hrišćanskoj tradiciji, kojim se slavi uskrsnuće Isusa Hrista iz mrtvih. Ovaj praznik, koji se prema crkvenom kalendaru obilježava prve nedjelje nakon punog Mjeseca posle proljetne ravnodnevice, predstavlja suštinu hrišćanske vjere i simbolizuje nadu, obnovu i pobjedu života nad smrću.

Vjernici su jutros prisustvovali svečanim vaskršnjim liturgijama u mnogim pravoslavnim hramovima širom zemlje, gdje su zajedničkom molitvom, pričešćem i pjesmom obilježili centralni događaj crkvene godine. Liturgijama su prethodile višesedmične pripreme i post, dok je sam čin pričešćivanja, prema učenju pravoslavne crkve, vrhunac duhovnog jedinstva sa Bogom.

Nakon bogosluženja, proslava Vaskrsa nastavlja se u krugu porodice. Posebnu radost, naročito najmlađima, donosi običaj tucanja šarenim vaskršnjim jajima. Prema tradiciji, šareno jaje simbolizuje novi život i ponovno rođenje, a njegovo razbijanje podsjeća na Hristovo uskrsnuće iz groba. Jaje se smatra simbolom rađanja i nade, što je centralna poruka praznika.

Pravoslavni vjernici okupljeni oko vaskršnje trpeze izgovaraju molitvu i pjevaju tradicionalni tropar „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt pobijedi…“, a tokom tri dana praznika međusobno se pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse“, na što se odgovara „Vaistinu vaskrse“.

Vaskrs je pokretni praznik, a njegov datum određuje i termine drugih značajnih vjerskih blagdana u pravoslavnom kalendaru. Odluka o izračunavanju datuma praznika donijeta je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine nove ere, kada je utvrđeno da se proslavlja prve nedjelje poslije punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevice, ali ne prije 4. aprila niti poslije 8. maja.

Uoči praznika, vjerski lideri su uputili poruke mira, zajedništva i praštanja, ističući značaj tolerancije i međusobnog poštovanja među svim građanima. Sveštenici su podsjetili da Vaskrs nadilazi vjerske i nacionalne razlike te pozvali na solidarnost i brigu za bližnje, posebno u vremenu globalnih izazova.

Vaskrs se u pravoslavnoj tradiciji obilježava još od samih početaka hrišćanstva. Kao najstariji i najvažniji praznik, on ima duboko ukorijenjeno mjesto u običajima i duhovnom životu vjernika, a poruke nade i obnove koje nosi smatraju se univerzalnim vrijednostima.

Tokom prazničnih dana, pravoslavni hramovi i domovi širom Bosne i Hercegovine ostaju otvoreni za vjernike, a građani se podsjećaju na važnost međusobnog uvažavanja i očuvanja vjerske i kulturne tradicije.