BiH
Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak širom Bosne i Hercegovine
Srpska pravoslavna crkva danas organizuje bogosluženja povodom Velikog petka, dana stradanja Isusa Hrista, uz pridržavanje tradicionalnih običaja i najstrožeg posta.
Srpska pravoslavna crkva danas organizuje bogosluženja povodom Velikog petka, dana stradanja Isusa Hrista, uz pridržavanje tradicionalnih običaja i najstrožeg posta.
Pravoslavni vjernici širom Bosne i Hercegovine danas obilježavaju Veliki petak, jedan od najznačajnijih i najtužnijih dana u hrišćanskom kalendaru. Prema učenju Srpske pravoslavne crkve, na ovaj dan je Isus Hristos osuđen, razapet na Golgoti i položen u grob, čime se obilježava vrhunac stradanja i žrtve za spasenje čovječanstva.
Bogoslužja povodom Velikog petka održavaju se u pravoslavnim hramovima širom zemlje, bez uobičajene liturgije. Umjesto toga, vjernici prisustvuju posebnim molitvenim časovima poznatim kao Carski časovi, dok se u poslijepodnevnim satima organizuje večernje bogosluženje tokom kojeg se iznosi Plaštanica – platno koje simbolizuje tijelo Isusa Hrista nakon skidanja sa krsta. Ovaj čin podsjeća na polaganje Hristovog tijela u grob i centralni je trenutak današnjih obreda.
Zvaničnici Srpske pravoslavne crkve u BiH podsjećaju da je Veliki petak dan najstrožeg posta u godini. Vjernicima se preporučuje potpuni uzdržaj od hrane životinjskog porijekla, kao i posvećenost molitvi i miru. Tradicionalno, na ovaj dan crkvena zvona ne zvone, već se oglašavaju drvena klepala, što simbolizuje tugu i poštovanje prema žrtvi Isusa Hrista.
U obraćanju vjernicima, episkopi su istakli da Veliki petak nije samo dan žalosti, već i podsjećanje na snagu vjere i nade u Vaskrsnuće, koje se obilježava dva dana kasnije, na Vaskrs. “Veliki petak nas poziva na pokajanje, smirenje i saosjećanje prema drugima. To je vrijeme kada se svako od nas preispituje, tražeći smisao žrtve i duhovnog preporoda”, istaknuto je u poruci crkvenih velikodostojnika.
Običaji vezani za Veliki petak razlikuju se po regijama, ali svuda preovladava atmosfera tišine i molitve. Mnogi vjernici u svojim domovima farbaju jaja, pri čemu se prvo obojeno jaje naziva “čuvarkuća” i čuva tokom cijele godine kao simbol zaštite doma. Uzdržavanje od veselja i proslava na ovaj dan smatra se znakom poštovanja prema Hristovoj žrtvi.
Vjerske zajednice i stručnjaci za religiju ističu važnost očuvanja ovih običaja, naglašavajući da Veliki petak ima ne samo vjerski, već i kulturni značaj za pravoslavnu zajednicu u Bosni i Hercegovini. “Ovaj praznik podsjeća na univerzalne vrijednosti žrtve, praštanja i solidarnosti, koje su važne i u savremenom društvu”, navodi dr. Marko Petrović, profesor teologije.
Veliki petak obilježava se svake godine uoči Vaskrsa, po julijanskom kalendaru, a datum se mijenja u zavisnosti od godine. Očekuje se da će i narednih godina vjernici nastaviti tradiciju, okupljajući se u crkvama i domovima uz poštovanje vjerskih propisa i običaja.