Predstavnički dom FBiH raspravlja o izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, većina podržava projekat

Na vanrednoj sjednici u Sarajevu razmatra se prijedlog da američka kompanija bude izvođač radova na ključnom gasnom projektu, uz izmjene trase prema više gradova

Vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održava se danas u Sarajevu, gdje zastupnici raspravljaju o izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, projektu od strateškog značaja za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine. Prema prijedlogu Vlade FBiH, izmjenama zakona bi se regulisalo da američka kompanija preuzme izvođenje radova, a projekat bi uključio nove odvojke prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, te novi pravac od Kladnja prema Tuzli.

Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da će proširenje trase omogućiti početak gasifikacije u industrijskim dijelovima zemlje, kao i približavanje gasovoda Termoelektrani Tuzla, čime bi se smanjila zavisnost Bosne i Hercegovine od jednog dobavljača gasa. Vlada FBiH predložila je hitni postupak usvajanja zakona, navodeći potrebu da se projekat što prije implementira.

Tokom rasprave, zastupnik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž izrazio je jedinu otvorenu rezervu prema predloženom zakonu, ističući da nije upitna važnost Južne interkonekcije, ali da je zabrinut zbog kratkog roka za pripremu i činjenice da je materijal dostavljen tek dan ranije. Raguž je naveo da je predviđeno da izvođač bude privatna kompanija iz Sarajeva bez prethodnih referenci, osim preporuke američke strane, te pozvao na transparentniji i konkurentniji postupak izbora izvođača.

S druge strane, većina zastupnika izrazila je podršku projektu. Irfan Durić, šef Kluba NES-PDA, naglasio je važnost američkih investicija i visok stepen sigurnosti koji bi projekat donio Bosni i Hercegovini. Admir Čavalić iznio je stav da proširenje trase prema Tuzli predstavlja važan iskorak za gasifikaciju sjeveroistočnog dijela države, dok je Amra Junuzović Kaljić (NiP) istakla da će novi zakon povećati energetsku nezavisnost zemlje.

Mladen Bošković iz Hrvatske demokratske zajednice BiH podsjetio je da prošla verzija zakona nije dobila podršku stranaka s hrvatskim predznakom zbog proceduralnih primjedbi, ali je najavio podršku aktuelnim izmjenama, ocijenivši projekat kao najveću garanciju sigurnosti u energetskom sektoru. Damir Mašić, šef Kluba SDP-a, naveo je da će koristi od projekta imati najširi spektar građana i privrednih subjekata, te da se time Bosna i Hercegovina udaljava od potpune ovisnosti o ruskom gasu.

Mahir Mešalić (Demokratska fronta) podržao je izmjene, ali je upozorio da investitor iz Sjedinjenih Američkih Država, prema njegovim saznanjima, nije tražio da njegovo ime bude eksplicitno navedeno u zakonu, niti da bude oslobođen plaćanja poreskih obaveza. On je preporučio dodatnu reviziju zakona kako bi se otklonile moguće pravne nedosljednosti.

Predstavnici SDA ukazali su na hitnost završetka projekta, podsjećajući da Bosna i Hercegovina ima oko godinu i po dana do mogućeg prekida dotoka ruskog gasa. Istaknuto je da su prethodne inicijative za zakonodavne promjene često nailazile na otpor, ali da je pod pritiskom međunarodnih partnera zakon ipak usvojen u ranijoj fazi. Također je naglašena poželjnost transparentnog tendera, ali i povjerenje u ozbiljnost američkog investitora zbog podrške State Departmenta.

Svi nadležni odbori u Predstavničkom domu dali su pozitivno mišljenje na predložene izmjene zakona. U nastavku sjednice očekuje se glasanje o prijedlogu i eventualno upućivanje zakona u Dom naroda FBiH. Za realizaciju projekta potrebna je i ratifikacija međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, čime bi bila omogućen početak izgradnje gasovoda i proširenje energetskih veza sa Evropskom unijom.