Predstavnički dom FBiH razmatra izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji radi energetske sigurnosti

Na vanrednoj sjednici u Sarajevu, zastupnici iz svih političkih klubova najavili su podršku ključnim izmjenama koje omogućavaju izgradnju gasovoda prema Hrvatskoj i angažman američke kompanije kao izvođača.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održava vanrednu sjednicu u Sarajevu na kojoj se razmatraju izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, čime bi se omogućila realizacija gasovoda prema Hrvatskoj. Ove izmjene predložila je Vlada Federacije BiH po hitnom postupku, s ciljem da američka kompanija bude izvođač radova na ovom strateškom projektu za energetsku sigurnost države.

Resorni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naveo je da izmjene predviđaju proširenje trase gasovoda sa dodatnim odvojcima prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, te novi krak od Kladnja prema Tuzli. “Time ćemo započeti gasifikaciju industrijskog dijela Bosne i Hercegovine i približiti se Termoelektrani Tuzla”, izjavio je Lakić, naglašavajući važnost brzog pokretanja projekta s obzirom na odluku Evropske unije da od 2028. godine zabranjuje korištenje ruskog plina.

Tokom rasprave, podršku izmjenama zakona najavili su zastupnici iz svih političkih klubova. Amra Junuzović Kaljić iz Naroda i Pravde ocijenila je zakon jednim od najvažnijih u oblasti energetike, ističući potrebu diverzifikacije izvora snabdijevanja gasom. Mladen Bošković iz Hrvatske demokratske zajednice BiH rekao je da će njegova stranka podržati prijedlog, navodeći da projekat povećava sigurnost snabdijevanja za cijelu zemlju.

Šef Kluba SDP-a Damir Mašić naglasio je da će od realizacije Južne interkonekcije koristi imati ne samo BiH, već i druge zainteresirane strane. On je podsjetio da prethodne vlade nisu uspjele pokrenuti projekat, te da je Bosna i Hercegovina i dalje značajno ovisna o uvozu ruskog plina. “Ako je opcija ili ovo ili ništa, mi nemamo dilemu”, istakao je Mašić, pozivajući na brzu realizaciju.

Predstavnici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte također su izrazili podršku, ali i ukazali na određene proceduralne i pravne nedostatke koje bi trebalo dodatno razmotriti. Mirsad Zaimović iz SDA upozorio je da Bosna i Hercegovina ima ograničeno vrijeme za završetak projekta prije obustave isporuke ruskog plina. Mahir Mešalić iz DF-a naveo je da investitor nije tražio da se njegovo ime navodi u zakonu niti oslobađanje od određenih dadžbina, te preporučio dodatne izmjene kako bi zakon bio precizan i primjenjiv.

Ministar Lakić pojasnio je da investitor neće biti obavezan plaćati naknadu općinama i gradovima, dok će privatni vlasnici zemljišta biti obeštećeni. Također je naveo da je domaća kompanija BH Gas dužna ustupiti relevantnu dokumentaciju investitoru i da će za to primiti naknadu, dok će naredne faze gasifikacije, poput zapadne i sjeverne interkonekcije, biti u nadležnosti domaćih institucija.

Pored usvajanja izmjena zakona, važan korak za realizaciju Južne interkonekcije biće i sklapanje međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom, čime će se pravno urediti međudržavni aspekt projekta. Sve relevantne komisije Predstavničkog doma podržale su predložene izmjene, a očekuje se da će zakon biti usvojen tokom današnjeg zasjedanja. Ovim potezom Bosna i Hercegovina bi napravila ključni iskorak u jačanju energetske nezavisnosti i sigurnosti u narednim godinama.