Predstavnički dom FBiH razmatra izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, Raguž i Gabela iznijeli rezerve

Na vanrednoj sjednici u Sarajevu diskutuje se o zakonu koji bi omogućio američkoj kompaniji izvođenje radova, uz nove gasovodne pravce i odvojke prema više gradova.

Vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održava se danas u Sarajevu, gdje se po hitnom postupku razmatraju izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji. Prema prijedlogu Vlade FBiH, izmjene predviđaju da izvođač radova na ovom ključnom energetskom projektu bude američka kompanija, a dodatno se predlažu novi gasovodni pravci i odvojci prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i nova ruta od Kladnja prema Tuzli.

Kako je naveo ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedan Lakić, izmjenama zakona omogućilo bi se započinjanje gasifikacije u industrijskim područjima Bosne i Hercegovine i povezivanje sa Termoelektranom Tuzla. Ministar Lakić je istakao da je ovo važan korak za energetsku sigurnost zemlje, naglašavajući potrebu zaključivanja međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom za realizaciju cijelog projekta.

Tokom rasprave, većina zastupnika iznijela je podršku projektu i planiranim izmjenama zakona. Irfan Durić, šef Kluba NES-PDA, izjavio je da projekat ima široku podršku i da predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata nakon rata, posebno zbog ulaganja iz Sjedinjenih Američkih Država i povećanja sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom. Slično mišljenje izrazila je i Amra Junuzović Kaljić iz Naroda i pravde, ističući značaj diverzifikacije izvora snabdijevanja gasom, budući da je Bosna i Hercegovina godinama zavisila od jednog pravca i jednog proizvođača.

Međutim, određene rezerve iznijeli su Edina Gabela (Stranka za BiH) i Slaven Raguž (Hrvatska republikanska stranka). Gabela je problematizirala oslobađanje američke kompanije od naknada, navodeći da to predstavlja pravni presedan i otvoreno pitala da li se kompanija BH Gas stavlja u nepovoljan položaj. Raguž je naveo da nije sporna sama Južna interkonekcija, već način na koji je zakon pripremljen i dostavljen zastupnicima, ističući da su materijali primljeni tek dan ranije, bez dovoljno vremena za analizu. On je posebno naglasio nedostatak referenci privatne kompanije sa sjedištem u Sarajevu, osim preporuke iz Sjedinjenih Američkih Država, te izrazio sumnju u iskrenost namjera i ekonomski interes pojedinih kantona.

Tokom sjednice, istaknuto je da je projekat Južne interkonekcije od suštinske važnosti zbog sve izvjesnijeg prekida snabdijevanja ruskim gasom. Mirsad Zaimović, šef Kluba SDA, istakao je da Bosna i Hercegovina ima manje od dvije godine do mogućeg gubitka ruskog gasa, zbog čega je realizacija projekta prioritet. Zaimović je dodao da su izmjene zakona ranije odbijane, ali da su usvojene pod pritiskom međunarodnih partnera, te izrazio povjerenje u ozbiljnost investitora.

Admir Čavalić (nezavisni zastupnik) naglasio je potrebu da i Sjeverna interkonekcija bude uključena u planove, kako bi cijela država imala koristi od novih pravaca snabdijevanja gasom. Mladen Bošković iz HDZ-a BiH kazao je da će klub podržati izmjene zakona, naglašavajući da je ovaj projekat ključan za sigurnost energetskog sistema u Bosni i Hercegovini.

Očekuje se da će nakon rasprave Predstavnički dom izglasati izmjene zakona, nakon čega bi ih trebao razmatrati i Dom naroda. Realizacija projekta zavisi i od postizanja međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom, što je također jedan od uslova za početak izgradnje gasovoda.