Predstavnički dom FBiH razmatra izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji

Na vanrednoj sjednici u Sarajevu raspravlja se o predloženim izmjenama koje bi omogućile angažman američke kompanije i proširenje gasovodne mreže prema industrijskim gradovima.

U Sarajevu je danas održana vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj se kao jedina tačka dnevnog reda razmatraju izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji. Sjednicu je inicirala Vlada FBiH s ciljem ubrzanja procesa usvajanja novih zakonskih rješenja koja se odnose na gradnju gasovoda, a koja bi, prema zvaničnim najavama, trebala dodatno osigurati energetsku sigurnost Federacije i Bosne i Hercegovine u cjelini.

Prema prijedlogu izmjena, predviđeno je da izvođač radova na ovom ključnom infrastrukturnom projektu bude američka kompanija, što je u prethodnim mjesecima izazvalo različite političke i ekonomske reakcije među domaćim i međunarodnim akterima. Resorni ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić naveo je u svom obraćanju da novi zakonski okvir, osim regulisanja izvođača, uvodi i tehničke novitete poput dodatnih odvojaka gasovoda prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i trasu od Kladnja prema Tuzli.

“Time ćemo početi proces gasifikacije u industrijskom dijelu Bosne i Hercegovine i približiti se termoelektrani u Tuzli, što će biti značajan iskorak za energetsku stabilnost i privredni razvoj ovog regiona”, naglasio je ministar Lakić u obrazloženju pred poslanicima. On je istakao da je predloženo da se zakon razmatra po hitnom postupku kako bi se omogućila brza implementacija projekta, s obzirom na složene regionalne i globalne energetske tokove.

Pored tehničkih i organizacionih izmjena, značajan segment novog zakonskog prijedloga tiče se i međunarodne saradnje. Predviđeno je da Bosna i Hercegovina zaključi međudržavni sporazum sa Republikom Hrvatskom o izgradnji i korištenju Južne interkonekcije, čime bi se, prema mišljenju stručnjaka, dodatno osigurala stabilnost snabdijevanja prirodnim gasom i smanjila zavisnost od pojedinačnih dobavljača.

Podršku izmjenama zakona javno su izrazili i predstavnici međunarodne zajednice, naglašavajući da se radi o projektu od strateškog značaja za cijelu zemlju. Uoči sjednice, ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH je, prema izjavama medijima, ukazala na potrebu donošenja odluka koje će dugoročno koristiti građanima Bosne i Hercegovine i smanjiti vanjske uticaje na domaće energetsko tržište.

Među poslanicima su, ipak, primjetne i određene rezerve, prvenstveno u vezi sa procedurom izbora izvođača radova i transparentnošću procesa. Opozicioni zastupnici traže detaljnije obrazloženje kriterija koji su korišteni u selekciji te ističu važnost poštivanja principa konkurentnosti i jednakih uslova za sve potencijalne izvođače. Također, naglašeno je da je potrebno osigurati ravnomjernu distribuciju koristi od projekta za sve regione Federacije.

Stručnjaci za energetiku ocjenjuju da bi izgradnja Južne interkonekcije mogla dugoročno smanjiti cijenu gasa za privredu i domaćinstva, ali napominju da će stvarni efekti zavisiti od provođenja međunarodnih ugovora i pravovremene realizacije projekta. Upozoravaju i na potrebu jačanja institucionalnog kapaciteta za nadzor i upravljanje projektom, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe ili kašnjenja.

Očekuje se da će Predstavnički dom FBiH tokom dana odlučiti o usvajanju izmjena po hitnom postupku. Ukoliko zakon bude prihvaćen, predstoji njegovo razmatranje u Domu naroda FBiH, a potom i zaključivanje međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom. Realizacija projekta Južne interkonekcije smatra se ključnim korakom ka diversifikaciji energetskih izvora i unapređenju energetske sigurnosti Federacije BiH.