Prijevoznici iz BiH registruju kamione u Sloveniji zbog višestruko nižih troškova

Registracija teretnog vozila u Sloveniji košta oko 600 eura, dok u Bosni i Hercegovini iznosi i do 3.000 KM, što prijevoznici navode kao razlog sve češćeg osnivanja firmi u inostranstvu.

Prijevoznici u Bosni i Hercegovini sve češće odlučuju da kamione registruju u susjednim državama, prvenstveno u Sloveniji, zbog značajno nižih troškova i povoljnijeg tretmana prema transportnom sektoru. Prema navodima iz sektora drumskog prijevoza, registracija kamiona i prikolice u Sloveniji može koštati oko 600 eura (približno 1.170 KM), dok u BiH taj iznos dostiže čak 3.000 KM, što čini značajnu razliku u poslovanju domaćih prevoznika.

Na području Republike Srpske, aktuelni prijedlog o povećanju godišnje naknade za javne puteve izazvao je dodatne tenzije među vlasnicima vozila. Ministarstvo saobraćaja i veza saopćilo je da nije dalo saglasnost na povećanje naknade, koja bi, prema najavama, mogla porasti od 6 do 40 posto. Predstavnici prijevoznika, međutim, smatraju da ne postoji opravdanje ni za sadašnji nivo troškova, a kamoli za njihovo povećanje.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika Republike Srpske, ističe da je razlika u cijenama registracije između BiH i Slovenije drastična. “Registracija prikolice nosivosti 25 tona u Sloveniji košta oko 100 eura, dok za isto vozilo u BiH treba izdvojiti i do 1.600 KM. Za kompletan kamion i prikolicu u Sloveniji je oko 600 eura, a kod nas skoro 3.000 KM. To je jedan od ključnih razloga zašto sve više prijevoznika napušta BiH i seli firme u Sloveniju”, izjavio je Grbić, dodajući da su postojeći troškovi već opterećujući za sektor koji se ionako suočava sa brojnim izazovima.

Velibor Peulić, koordinator Konzorcija logistike BiH, objašnjava da rast naknada proizlazi iz činjenice da se troškovi održavanja putne mreže raspoređuju na sve manji broj učesnika, jer broj registrovanih prijevozničkih firmi stagnira ili opada. “Kada je broj platiša manji, pojedinačni iznosi rastu. To je razlog zbog kojeg rastu troškovi registracije, što dodatno otežava konkurentnost domaćih firmi”, navodi Peulić.

U strukturi ukupne cijene registracije u BiH, osim osiguranja i tehničkog pregleda, značajan udio imaju naknade za puteve, porezi, administrativne takse i ekološke naknade. Peulić napominje i da se kroz cijenu goriva dodatno naplaćuje putarina, te da korisnici infrastrukture višestruko učestvuju u njenom finansiranju: “Samo kroz gorivo, po litru izdvajamo 0,40 KM za puteve i autoputeve. To znači da građani i prevoznici višestruko plaćaju održavanje infrastrukture, ali efekti nisu vidljivi u kvalitetu puteva.”

Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da se značajan dio prikupljenih sredstava od registracija ne koristi za unapređenje putne infrastrukture. “Pitanje nenamjenskog trošenja tih sredstava je ključno. Ni sadašnji iznosi nisu dovoljno transparentno usmjereni na održavanje ili izgradnju puteva, a povećanje naknada samo će dodatno opteretiti privredu i građane”, ističe Gavran. On dodaje da su troškovi registracije u Federaciji BiH još i viši zbog skupljih tehničkih pregleda, dok opravdanost same naknade ostaje upitna.

Prema dostupnim podacima, u BiH je registrovano skoro 1,29 miliona vozila, dok godišnji prihodi od putnih naknada premašuju 200 miliona KM. Uprkos tome, prijevoznici i stručnjaci ističu da se zbog neadekvatnog ulaganja u infrastrukturu i visokih fiskalnih i parafiskalnih nameta, domaće firme sve više odlučuju za registraciju i poslovanje u inostranstvu. Udruženja prijevoznika najavljuju mogućnost novih inicijativa kojima bi pokušali uticati na smanjenje troškova i zadržavanje firmi unutar BiH.