Profesor Adnan Huskić analizira kontradiktorne najave o Bliskom istoku: Trump pod pritiskom traži izlaz iz sukoba

Različite izjave Washingtona i Teherana o mogućem miru dodatno komplikuju političku situaciju i izazivaju neizvjesnost u regionu

Nedavne kontradiktorne izjave zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država i Irana o mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma na Bliskom istoku izazvale su dodatnu zabunu među međunarodnim političkim analitičarima. Dok predsjednik SAD-a Donald Trump ističe da su pregovori s Teheranom u toku i da postoji dobra šansa za dogovor, iranske vlasti takve tvrdnje kategorično odbacuju.

Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić ocijenio je da je aktuelna politika Washingtona prema Iranu obilježena nepredvidivošću i nedostatkom strateške pripreme. “Očigledno je da se u ovaj sukob ušlo bez temeljite analize i pripreme. Napuštanje američke administracije od strane više zvaničnika, kao protest protiv aktuelne politike, jasno ukazuje na duboke podjele i ocjenu da su vanjska i sigurnosna politika SAD-a instrumentalizirane od strane Izraela. Posebno je to izraženo u trenutku kada Izrael vodi najradikalnija vlada na čelu s premijerom Benjaminom Netanjahuom, koji je suočen s ozbiljnim optužbama za korupciju i političku diskreditaciju”, naveo je Huskić u izjavi medijima.

Zatvaranje Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta za naftu i gas, dodatno je pogoršalo ekonomske posljedice aktuelne krize, ne samo za Iran, već i za globalnu ekonomiju. Profesor Huskić podsjeća da bi oporavak tržišta i povratak stabilnosti, čak i nakon eventualnog okončanja sukoba, mogao potrajati mjesecima.

“Svjedočimo potpuno eratičnom pristupu SAD-a – od najava kopnene intervencije i pokušaja nasilnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, do iznenadnog povlačenja ultimatuma i govora o mogućem mirovnom sporazumu. Smatram da predsjednik Trump sada traži način da se izvuče iz ove krize i da bi u jednom trenutku mogao jednostavno proglasiti političku pobjedu, navodeći da su ciljevi ostvareni i da je postignut dogovor s Iranom. Međutim, veliko je pitanje da li je moguće iz ove situacije izaći bez ozbiljnih posljedica. Iran je pretrpio značajnu štetu, kako u ljudskim, tako i u materijalnim resursima, a činjenica ostaje da je međunarodno priznata država bila meta napada”, naglasio je Huskić.

On upozorava da je u ovom trenutku gotovo nemoguće precizno predvidjeti daljnji razvoj događaja. “Jedino što se sa sigurnošću može reći jeste da se situacija neće brzo vratiti u normalne tokove. Ovaj sukob ima potencijal da ostavi dugotrajne posljedice na regionalnu sigurnost, globalnu ekonomiju i odnose među saveznicima na Zapadu”, zaključio je Huskić.

Politički analitičari širom svijeta ističu da su najnoviji događaji pokazali ranjivost međunarodnih institucija i potrebu za koordiniranijim pristupom u rješavanju regionalnih kriza. S obzirom na značaj Bliskog istoka za svjetsku trgovinu energentima, nastavak tenzija nosi rizik daljeg rasta cijena nafte i gasa na globalnom tržištu, što bi moglo uticati i na ekonomsku stabilnost država Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, eventualni prekid snabdijevanja energentima iz regiona Bliskog istoka mogao bi izazvati rast cijena goriva i povećanje troškova života u zemljama regiona. Istovremeno, politička nestabilnost na globalnom nivou može dodatno usporiti privredni oporavak nakon pandemije i prolongirati investicije u ključne sektore.

Iako su šanse za mir još uvijek neizvjesne, stručnjaci upozoravaju da je potrebna veća diplomatska angažovanost međunarodne zajednice kako bi se spriječila dalja eskalacija sukoba. U narednim sedmicama očekuju se novi pregovori i moguća redefinicija stavova ključnih aktera na Bliskom istoku.