Rast cijena energenata najviše pogađa socijalno ugrožene u Bosni i Hercegovini

Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak globalnih kriza mogao dodatno opteretiti domaćinstva s niskim prihodima, dok stručnjaci traže ciljane mjere subvencioniranja

Novi skok cijena nafte na svjetskom tržištu, izazvan posljednjim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, direktno se odražava na ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, gdje su cijene dizela dostigle i više od 4 KM po litru na pojedinim pumpama. Prema ocjeni stručnjaka, ovakve promjene posebno pogađaju najranjivije kategorije stanovništva, koje već godinama snose najveći teret inflacije i ekonomske neizvjesnosti.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić navodi da aktuelna dešavanja na međunarodnoj sceni, uključujući neuspjeh pregovora između SAD-a i Irana i blokadu Hormuškog moreuza, imaju neposredan utjecaj na domaću ekonomiju. “Povećanje cijena energenata, prvenstveno nafte, automatski vodi do rasta troškova transporta i proizvodnje, a time i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Takve promjene najviše osjećaju domaćinstva s ograničenim prihodima, kojima svako novo poskupljenje značajno smanjuje kupovnu moć”, pojašnjava Pilav-Velić.

Ona dodaje da je u trenutnim uvjetima teško precizno prognozirati ekonomska kretanja, ali dosadašnja iskustva i ekonomska teorija ukazuju na mogućnost daljnjeg rasta inflatornih pritisaka, uz usporavanje privredne aktivnosti. Ova situacija, poznata kao stagflacija, predstavlja poseban izazov za kreatore ekonomskih politika, jer zahtijeva istovremeno zaštitu socijalno najugroženijih i očuvanje fiskalne stabilnosti.

“Najveći teret rasta cijena i ekonomske neizvjesnosti nesrazmjerno snose građani s niskim primanjima, penzioneri, nezaposleni i druge osjetljive grupe. Zbog toga je odgovornost javnih institucija da pravovremeno reaguju i uvedu ciljane mjere, poput subvencioniranja troškova energenata, direktne podrške ugroženim domaćinstvima te eventualnog privremenog smanjenja poreskog opterećenja na osnovne proizvode. Istovremeno, potrebno je izbjeći neselektivne i fiskalno neodržive mjere koje bi mogle dodatno narušiti javne finansije bez dugoročnog efekta”, naglašava Pilav-Velić.

Prema procjenama domaćih udruženja potrošača, prosječna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini već premašuje 3.500 KM, dok je prosječna plata znatno niža, što dodatno povećava pritisak na budžet porodica. Udruženja ističu kako su u posljednje dvije godine cijene osnovnih životnih namirnica i energenata porasle za više od 25 posto, a socijalne mjere nisu pratila ovaj trend.

Vlada Federacije BiH i vlasti entiteta Republike Srpske do sada su u više navrata najavljivale mogućnost uvođenja subvencija ili privremenih olakšica, ali konkretne odluke i dalje izostaju. Sindikalne organizacije i ekonomski analitičari pozivaju na brzu izradu i implementaciju paketa pomoći, uz jasno definisane ciljne grupe i nadzor nad raspodjelom sredstava.

U međuvremenu, građani upozoravaju da svaki novi rast cijena goriva i osnovnih potrepština dodatno usložnjava svakodnevni život, naročito u ruralnim sredinama i među starijom populacijom. Stručnjaci ocjenjuju da bi izostanak pravovremenih i precizno usmjerenih mjera mogao dovesti do širenja siromaštva i smanjenja ukupne ekonomske aktivnosti, što bi dugoročno negativno uticalo na društvenu stabilnost i razvoj zemlje.