Sajber kriminalci koriste lažne poruke i softver za pristup s ciljem finansijskih prevara u BiH

Stručnjaci upozoravaju na porast internet prevara, posebno među starijim građanima, te ističu važnost zaštite ličnih i bankovnih podataka.

Internet je postao svakodnevna platforma za obavljanje bankarskih, komunikacijskih i kupovnih aktivnosti širom Bosne i Hercegovine, ali s porastom digitalizacije dolazi i povećana izloženost sajber prevarama. U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je rast prijava građana koji su postali žrtve finansijskih prevara putem interneta, a stručnjaci upozoravaju na sofisticirane metode koje kriminalci koriste za krađu novca i osjetljivih ličnih podataka.

Prema izjavama stručnjaka za sajber sigurnost, među najčešćim oblicima prevara su takozvani phishing napadi, u kojima prevaranti šalju lažne poruke ili elektronsku poštu predstavljajući se kao banke, dostavne službe ili poznate kompanije. Građani se u ovim porukama pozivaju da unesu svoje lozinke, brojeve bankovnih kartica ili druge osjetljive podatke na lažnim web-stranicama, čime nesvjesno omogućavaju pristup svojim sredstvima.

Posebno su ugroženi stariji građani i osobe koje nisu dovoljno upoznate s načinom funkcioniranja digitalnih platformi. Prevare se nerijetko događaju i putem društvenih mreža, gdje se nude lažne nagradne igre, investicione prilike ili povoljne kupovine. Nakon što korisnici dostave podatke ili izvrše uplatu, prevaranti nestaju bez traga, ostavljajući žrtve bez mogućnosti povrata sredstava.

Hadžib Salkić, stručnjak za sajber sigurnost, ističe da su finansijske prevare putem društvenih mreža postale jedan od najraširenijih oblika kriminala u digitalnom okruženju Bosne i Hercegovine. “Kriminalne grupe koriste kombinaciju socijalnog inženjeringa, lažnih investicionih platformi i zloupotrebe identiteta poznatih osoba kako bi stvorile osjećaj povjerenja kod žrtava. Vrlo je opasna praksa instalacije softvera za udaljeni pristup, poput programa za daljinsko upravljanje, jer time prevaranti dobijaju potpunu kontrolu nad uređajem i elektronskim bankarstvom korisnika”, naveo je Salkić u nedavnoj izjavi medijima.

Prema njegovim riječima, prevaranti često traže od građana da dostave broj bankovne kartice, žiroračuna, te sigurnosni kontrolni broj (CVV) sa poleđine kartice. “Davanjem ovih informacija omogućavate kriminalcima da izvrše neovlaštene transakcije i nanesu finansijsku štetu u vrlo kratkom roku”, pojašnjava Salkić. Prevare su često praćene psihološkim pritiskom i obećanjima brze zarade, što je karakteristično za globalne obrasce finansijskih sajber prevara.

U uslovima slabe regulacije tržišta kriptovaluta u Bosni i Hercegovini, rizik od ovakvih prevara dodatno je povećan. Stručnjaci savjetuju građanima da nikada ne dijele svoje bankovne ili lične podatke putem elektronske pošte, poruka ili neprovjerenih web-stranica. Također se preporučuje korištenje jakih lozinki, redovno ažuriranje uređaja, te provjera autentičnosti svake investicione ponude ili online kupovine.

“Najvažnija je prevencija kroz edukaciju i razvoj digitalne pismenosti. Građani moraju biti oprezni prilikom otvaranja sumnjivih linkova i uvijek provjeravati zvaničnost web-stranica prije unosa osjetljivih podataka”, poručuje Salkić. Policijske i finansijske institucije pozivaju sve građane da prijave sumnjive aktivnosti i da ne preduzimaju transakcije ukoliko nisu sigurni u sigurnost digitalne komunikacije. Nadležni organi najavljuju pojačane kontrole i kontinuirane edukativne kampanje kako bi se smanjio broj žrtava sajber kriminala.