Šekerinska poručila: Bez unutrašnjeg dogovora BiH ne može ući u NATO, Bećirović ostao bez susreta sa Rutteom u Briselu

Denis Bećirović tokom prve zvanične posjete Briselu nije ostvario sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a, a iz Saveza poručeno da je unutrašnji konsenzus ključan za nastavak puta ka članstvu.

Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, boravio je u Briselu na svojoj prvoj zvaničnoj posjeti, s ciljem jačanja euroatlantskih integracija i slanja jasne poruke o opredjeljenosti BiH za članstvo u NATO savezu. Međutim, tokom boravka nije ostvario sastanak sa Markom Rutteom, novim generalnim sekretarom NATO-a, već je razgovarao sa njegovom zamjenicom Radmilom Šekerinskom.

Nakon sastanka, Radmila Šekerinska je izjavila da je imala “dobru razmjenu mišljenja” sa Bećirovićem, te naglasila: “Pozdravila sam napredak i ohrabrila nastavak dijaloga i saradnje. Naša posvećenost stabilnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine je nepokolebljiva.” Istovremeno je podsjetila da je za formalni nastavak procesa pristupanja NATO-u potrebno postići unutrašnji politički konsenzus unutar institucija Bosne i Hercegovine.

Tokom razgovora, Bećirović je detaljno predstavio dosadašnje aktivnosti Bosne i Hercegovine u okviru NATO partnerstva, uključujući usvajanje reformskih dokumenata, sudjelovanje Oružanih snaga BiH u međunarodnim mirovnim misijama i povećanje izdvajanja za odbranu u posljednje tri godine. Istakao je da su, prema njegovom mišljenju, ispunjeni svi tehnički uvjeti za dobijanje poziva u članstvo, te da na institucionalnom nivou postoji saglasnost o pristupanju Savezu, podsjetivši na usvojene zakone i propise i uz sudjelovanje političkih aktera iz Republike Srpske.

Bećirović je takođe naveo rezultate anketa prema kojima više od dvije trećine građana BiH podržava članstvo u NATO-u. Posebno je istakao značaj podrške Sjedinjenih Američkih Država politici proširenja Saveza na Zapadnom Balkanu i predložio izradu konkretne mape puta za postizanje interoperabilnosti sa NATO-om, uz prijedlog da BiH dobije poziv za članstvo najkasnije do 2030. godine.

S druge strane, zamjenica generalnog sekretara NATO-a naglasila je važnost nastavka reformskih procesa, posebno usvajanja Programa reformi za 2026. godinu, te istakla da će predstojeći sastanak Sjevernoatlantskog vijeća sa bh. predstavnicima, planiran za 6. maj, biti prilika da Savez procijeni planove BiH i gdje može pružiti dodatnu podršku. Šekerinska je upozorila da ključni koraci na putu ka članstvu zavise isključivo od institucija BiH, naglašavajući: “Neophodno je osigurati unutrašnji konsenzus i formalno uputiti zahtjev za pristupanje, tek nakon toga slijedi zahtjevnija faza procesa.”

Politička realnost, kako su naveli iz Saveza, ostaje glavna prepreka – bez saglasnosti predstavnika vlasti iz Republike Srpske, koji insistiraju na politici vojne neutralnosti, proces pristupanja ne može napredovati iz tehničke u političku fazu. Iako međunarodni partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastavljaju podržavati proširenje NATO-a, tempo napretka Bosne i Hercegovine zavisit će isključivo od unutrašnjeg političkog dogovora, koji za sada nije na vidiku.