Stjepan Kljuić o opsadi Sarajeva: Mladi branili grad uprkos opasnostima

Bivši član Predsjedništva RBiH ističe da je tokom 1.425 dana opsade više od 11.500 građana Sarajeva izgubilo život, a hrabrost mladih ostaje neprepoznata.

Više od 11.500 ljudi, uključujući 1.601 dijete, izgubilo je život tokom opsade Sarajeva, koja je trajala od 5. aprila 1992. do završetka rata 1995. godine, čineći je najdužom opsadom glavnog grada u modernoj historiji. U razgovorima s povodom godišnjice početka opsade, Stjepan Kljuić, bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, podsjetio je na ključnu ulogu hrabrosti i odlučnosti građana Sarajeva, posebno mladih, u odbrani grada.

“To su bili dani velike tragedije, ali i ponosa. Sarajevski narod je pokazao ogromnu snagu i srce u suočavanju s agresijom. Pripadnici tadašnjih srpskih formacija uz podršku bivše JNA sistematski su pripremili napad, zauzeli visove oko grada i opkolili stanovništvo, ali građani Sarajeva nisu poklekli pred tim izazovima”, izjavio je Kljuić medijima.

Kljuić je naglasio da je posebno ponosan na mlade koji su, često bez odgovarajuće opreme i s minimalnim iskustvom, odlučno pružali otpor napadačima. “Uvijek se sjetim one djece u sportskim patikama, koja su govorila da nam ne mogu ništa. April pamtim po njihovoj mladosti i hrabrosti. Nisu razmišljali o opasnosti, već su ponosno branili Bosnu i Sarajevo. Danas, nažalost, njihov doprinos nije dovoljno istaknut, a upravo su mladi odbranili grad od daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Sarajevo je po tome svjetski fenomen”, naveo je Kljuić.

Osim što smatra da je otpor građana bio presudan za očuvanje grada, Kljuić je podsjetio i na kasnije političke pregovore, uključujući i one u Dejtonu, gdje je, prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina podijeljena na entitete. “Ostao sam u Sarajevu uprkos svim iskušenjima i odbio sam pozive da napustim grad. Smatram da je Dejtonski sporazum bio izdaja Bosne, ali ostajem ponosan na to što sam ostao uz svoj narod i grad u najtežim trenucima”, kazao je bivši član Predsjedništva.

Opsada Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, prema podacima udruženja žrtava i međunarodnih organizacija, rezultirala je i s više od 50.000 ranjenih, velikim razaranjima infrastrukture i trajnim posljedicama po stanovništvo. “Žrtava je bilo mnogo, a među njima najviše mladih ljudi. To je mrlja na savjesti onih koji su planirali i izveli opsadu, ali i podsjetnik na snagu i otpornost građana Sarajeva”, istakao je Kljuić.

Brojne organizacije svake godine organizuju komemoracije i edukativne programe s ciljem očuvanja sjećanja na žrtve i podvige branitelja. Stručnjaci ukazuju da je očuvanje kolektivne svijesti o opsadi važno za izgradnju budućnosti i međusobno povjerenje među generacijama. “Mladi danas moraju znati šta se dogodilo, kako bi bolje razumjeli historiju i vrijednosti na kojima je izgrađena savremena Bosna i Hercegovina”, poručuju iz udruženja preživjelih.

Opsada Sarajeva ostaje jedno od najtežih poglavlja savremene evropske historije, a sjećanje na hrabrost i žrtve građana glavnog grada i danas je od izuzetnog značaja za bosanskohercegovačko društvo.