Stručnjaci upozoravaju: Političke podjele prijete realizaciji Južne plinske interkonekcije kroz BiH

Spor oko državne imovine usporava izgradnju plinovoda, dok međunarodna zajednica insistira na dogovoru vlasti u Federaciji i Republici Srpskoj

Izgradnja Južne plinske interkonekcije, jednog od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog neriješenog pitanja državne imovine na trasi planiranog plinovoda. Prema izjavama pravnih stručnjaka i profesora ustavnog prava, trenutna situacija dovodi u pitanje pravovremenu realizaciju investicije, dok međunarodni partneri pojačavaju pritisak na domaće vlasti da pronađu kompromisno rješenje.

Kako je naveo pravni ekspert Muharem Cero, više od polovine trase budućeg plinovoda prolazi preko zemljišta koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom, prema odluci visokog predstavnika. “Trenutno je više od 50 posto trase Južne interkonekcije pod režimom zabrane, a nova trasa je produžena i sada obuhvata područja Tuzle, Kladnja, Jajca i Donjeg Vakufa, što dodatno komplikuje pravne odnose”, izjavio je Cero. On smatra da se pitanje vlasništva može riješiti samo uz posredovanje vodećih zapadnih država, posebno Sjedinjenih Američkih Država, koje su pokrenule intenzivne diplomatske aktivnosti sa ostalim članicama Kvinte (Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija).

Podsjećamo, prema odlukama Ustavnog suda BiH, državna imovina pripada Bosni i Hercegovini, dok vlasti u entitetu Republika Srpska insistiraju na tome da nadležnost pripada entitetima. Do postizanja političkog dogovora, na snazi ostaje odluka visokog predstavnika kojom se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom.

Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić pojašnjava da je pravna sigurnost imovine ključna za privlačenje stranih investicija i stabilnost države. “Javna imovina mora biti upisana na državu, a pravo upravljanja mogu imati niži nivoi vlasti. Tako se izbjegava diskriminacija i omogućava ravnopravan razvoj svih krajeva”, naveo je Bakšić. On upozorava da bi politička tvrdoglavost oko pitanja imovine mogla zaustaviti ne samo izgradnju Južne interkonekcije, već i čitav niz investicija od strateškog značaja za BiH.

“Investitori očekuju čiste imovinsko-pravne odnose i transparentnost. Svaka neizvjesnost ili spor oko vlasništva dodatno odbija kapital, što je već vidljivo na primjeru više zaustavljenih projekata u zemlji”, ističe Bakšić. Slično razmišljaju i političke stranke u Federaciji BiH, kako iz vladajuće većine, tako i iz opozicije, koje su u posljednjim izjavama podržale jedinstven pristup rješavanju pitanja državne imovine.

Trenutno, Komisija za državnu imovinu ima mogućnost da, uz utvrđivanje opšteg interesa, izuzme određene parcele od zabrane, ali predstavnici iz Republike Srpske odbijaju da učestvuju u takvom procesu, navodeći da bi time priznali postojanje državne imovine kao isključive nadležnosti BiH. Ovo dodatno usložnjava proces i izaziva zabrinutost kod međunarodnih partnera.

Ukoliko do kompromisa ne dođe u narednim mjesecima, postoji rizik da Južna plinska interkonekcija, kao i druge dugoočekivane investicije, ostanu blokirane, što bi imalo dugoročne posljedice za energetski sektor i ekonomski razvoj zemlje.