Studija o zastupljenosti žena u sektoru sigurnosti i odbrane BiH pokazuje tek 21 posto zaposlenih žena

Istraživanje provedeno u 25 institucija širom BiH otkriva da su žene najčešće angažirane na administrativnim pozicijama, s posebno niskom zastupljenošću u rukovodećim i komandnim funkcijama.

U Sarajevu je danas predstavljena sveobuhvatna studija koja analizira položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine, provedena u okviru inicijative „Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!“, finansirane od strane Evropske unije. Studija obuhvata empirijsko istraživanje u kojem je sudjelovalo 25 institucija iz sektora sigurnosti i odbrane na svim nivoima vlasti, što ovo istraživanje čini dosad najdetaljnijim prikazom rodne zastupljenosti u tom segmentu.

Prema rezultatima studije, od ukupno 23.471 zaposlenih u analiziranim institucijama, žene čine svega 21 posto radne snage. Većina žena raspoređena je na administrativne i pomoćne pozicije, dok je njihovo učešće na rukovodećim ili komandnim funkcijama značajno manje. Među najvećim institucijama na državnom nivou su Oružane snage BiH sa 8.478 zaposlenih, Uprava za indirektno oporezivanje BiH sa 2.338 radnika, te Granična policija BiH koja broji 2.029 zaposlenih. Prosječna popunjenost sistematizovanih radnih mjesta u ovim institucijama iznosi oko 75 posto, uz varijacije među različitim agencijama.

Analiza policijskog sektora, koja je obuhvatila 13 institucija sa ukupno 8.918 policijskih službenika, pokazuje da žene čine samo 11 posto ukupnog broja službenika, dok je njihova zastupljenost na rukovodećim policijskim pozicijama tek 4 posto. Najveći broj žena u policiji nalazi se u najnižem činu – policajke. Slični trendovi zabilježeni su i u Oružanim snagama BiH, gdje žene čine 11 posto ukupno zaposlenih, a od 7.895 profesionalnih vojnih lica, žene čine 10 posto. Njihov udio na komandnim i rukovodećim mjestima iznosi samo 6 posto, dok se najveći broj nalazi u činu vojnikinje.

Studija ukazuje na potrebu prelaska sa deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti na provođenje konkretnih i sistemskih mjera. Preporučuje se unapređenje rodno osjetljivog upravljanja ljudskim resursima, uvođenje afirmativnih mjera pri zapošljavanju i napredovanju žena, te jačanje institucionalnog i parlamentarnog nadzora nad primjenom politika ravnopravnosti. Kako su naveli iz Centra za sigurnosne studije, postojeća praksa pokazuje da su potrebne ozbiljne reformske mjere kako bi se povećala zastupljenost žena na svim nivoima i funkcijama unutar sektora sigurnosti i odbrane.

Stručnjaci ističu da veća zastupljenost žena doprinosi poboljšanju ukupne funkcionalnosti i povjerenja javnosti u sigurnosne institucije. „Rodna raznolikost doprinosi boljem upravljanju i efikasnijem odgovoru na izazove sigurnosti u savremenom društvu“, navodi se u zaključcima studije. Preporuke su upućene donositeljima odluka na svim nivoima vlasti kako bi se osigurala bolja integracija i napredovanje žena u sektoru, što bi dugoročno doprinijelo većoj sigurnosti i blagostanju svih građana i građanki BiH.

Predstavnici institucija koji su učestvovali u istraživanju istakli su važnost kontinuirane edukacije i podrške ženama koje su zaposlene u sektoru, te naglasili da je ključno jačati svijest o značaju ravnopravnosti i kroz interne politike i kroz širu društvenu promociju. Očekuje se da će rezultati studije poslužiti kao osnova za buduće reformske procese i izradu novih strategija u oblasti ljudskih resursa, s posebnim fokusom na rodnu ravnopravnost.