U miniranim područjima Bosne i Hercegovine i dalje se bilježe smrtni slučajevi

Prema podacima Centra za uklanjanje mina, više od 170.000 mina i eksplozivnih sredstava ostaje prijetnja za oko 93.000 građana u 118 općina širom zemlje

I trideset godina nakon završetka rata, opasnost od mina i dalje prijeti stanovnicima Bosne i Hercegovine, posebno u ruralnim i povratničkim sredinama. Najnoviji tragičan slučaj dogodio se u avgustu prošle godine u naselju Hodžići kod Doboja, gdje je život izgubio 19-godišnji Mehmed Hasanamidžić, potvrđeno je iz lokalnih izvora.

Prema posljednjem izvještaju Centra za uklanjanje mina (BHMAC) iz januara 2024. godine, oko 774,69 kvadratnih kilometara, ili 1,5 posto teritorije Bosne i Hercegovine, označeno je kao sumnjivo na prisustvo mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. U bazi podataka i dalje je evidentirano više od 8.400 zapisnika o minskim poljima ili pojedinačnim eksplozivnim sredstvima, a procjenjuje se da je preostalo gotovo 170.000 mina i drugih eksplozivnih naprava. Ova situacija direktno ugrožava živote više od 93.000 stanovnika koji žive u 118 općina, a posebno su izložene povratničke porodice i poljoprivrednici.

Elvedin Ćato, povratnik u selo Trnova ravan kod Čajniča, ističe da minska polja prijavljena još prije 25 godina i dalje nisu deminirana, iako je situacija više puta prijavljivana nadležnim službama. “Stotinu metara od moje kuće poginuo je komšija. Oko imanja su četiri minska polja. Kada dođem s djecom, uvijek osjećam strah. Nikada niko nije došao da deminira područje, iako su mine vidljive golim okom,” naveo je Ćato za medije.

Stručnjaci upozoravaju da proces deminiranja napreduje sporo i otežano zbog političkih i finansijskih prepreka. Rusmir Hanić, jedan od vodećih stručnjaka za deminiranje, naglašava da je od 1996. godine, kada je započeo hitni proces deminiranja, napredak postignut uglavnom zahvaljujući snažnoj međunarodnoj podršci. Međutim, u kasnijim godinama, kako je naveo, deminiranje je postalo predmet političkih podjela i neefikasnosti, pri čemu su sredstva često usmjeravana prema entitetskim interesima, što je usporilo rad na terenu.

“Procjenjujem da će Bosna i Hercegovina ostati zarobljena minama još najmanje 50 godina ako se ne izvrše ozbiljne političke i sistemske promjene. Trenutne metode, poput smanjivanja sumnjivih površina vizuelnim pregledom bez detaljnog ispitivanja, nisu dovoljno sigurne i ne garantuju potpunu zaštitu građana,” istakao je Hanić u razgovoru za medije.

Uprkos značajnim sredstvima koja su uložena u deminiranje, broj žrtava ostaje visok. Prema zvaničnim podacima, od kraja rata do danas u minskim incidentima život je izgubilo 625 osoba, dok je tokom humanitarnog deminiranja poginulo 53 deminera. Stručnjaci i predstavnici civilne zaštite upozoravaju da je jedino rješenje donošenje jasne političke odluke, vraćanje struke u sistem deminiranja i nastavak edukacije stanovništva o opasnostima koje mine predstavljaju.

Građani u pogođenim područjima svakodnevno su izloženi riziku, a mnogi su prinuđeni da žive i rade na zemljištu čija sigurnost nije potvrđena. Nadležne institucije apeluju na oprez i strogo poštivanje oznaka upozorenja na minsku opasnost, dok lokalne zajednice nastavljaju tražiti bržu i učinkovitiju realizaciju deminiranja radi zaštite života i normalizacije svakodnevnih aktivnosti.