Ustavni sud BiH odbio zahtjev za obavezivanje Tužilaštva na istragu curenja dokaza u predmetu ‘Spengavanje’

Vahidin Munjić tražio je od Ustavnog suda privremenu mjeru zbog objave povjerljivih podataka iz istrage vođene protiv njega, ali sud nije utvrdio osnov za takvu odluku.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev bivšeg vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije, Vahidina Munjića, kojim je traženo da se Tužilaštvu BiH naloži provođenje interne istrage zbog navodnog curenja povjerljivih informacija iz predmeta poznatog kao “Spengavanje”. Ova odluka donesena je u Sarajevu, a objavljena je 19. juna 2024. godine, nakon što je Munjić podnio apelaciju navodeći nepostupanje Tužilaštva u zaštiti njegovih ustavnih prava.

U svojoj apelaciji, Munjić je istakao da je povjerljivi sadržaj izuzete komunikacije sa njegovih mobilnih telefona postao dostupan javnosti, te da su određeni detalji iz istrage javno objavljeni u više navrata. On je naveo da je uredniku jednog internet portala ranije najavljeno objavljivanje nalaza vještačenja njegovih telefona, a da je kasnije povjerljiv materijal prikazan i u televizijskom programu. Munjić je tvrdio da Tužilaštvo BiH nije zaštitilo integritet istrage, uprkos njegovim zahtjevima upućenim glavnom tužiocu da spriječi daljnje iznošenje informacija iz spisa.

Ustavni sud BiH je u odluci naveo kako razlozi koje je apelant naveo za donošenje privremene mjere nisu dovoljni da bi se smatrala nužnom u postupku pred ovim sudom. “Usvajanjem zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud bi prejudicirao odluku o meritumu predmeta. U okolnostima ovog slučaja, ne postoje dokazi da bi propuštanje donošenja privremene mjere moglo uzrokovati neotklonjive štetne posljedice ili onemogućiti pravilno vođenje postupka, kako to propisuje član 64. Pravila Ustavnog suda BiH”, navedeno je u obrazloženju suda.

Podsjećamo, postupak protiv Munjića vodi se pred odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije BiH, a on je osumnjičen za zloupotrebu položaja, posredovanje pri zapošljavanju u policijskim agencijama, te iznošenje detalja iz istraga neovlaštenim osobama. Munjić je u svojoj žalbi istakao i da su mu 7. augusta, po naredbi Suda BiH, oduzeta četiri mobilna telefona, a da se sadržaj iz tih uređaja pojavio u javnosti.

Nakon što Tužilaštvo nije reagiralo na njegov zahtjev za zaštitu povjerljivosti postupka, Munjić je podnio krivičnu prijavu protiv postupajućeg tužioca, urednika portala i nepoznatih osoba, zbog sumnje na povredu tajnosti postupka. Ipak, prema odluci Ustavnog suda, Sud nije pronašao osnov za donošenje privremene mjere.

Pravni stručnjaci ukazuju da ovakve odluke potvrđuju visok prag koji Ustavni sud zahtijeva za miješanje u rad pravosudnih institucija tokom trajanja istrage, kako bi se očuvao princip nezavisnosti i zakonitosti postupka. S druge strane, slučaj otvara pitanje zaštite prava osumnjičenih na fer proces i povjerljivost sudskih dokaza, što će ostati predmetom stručnih rasprava i eventualnih budućih zakonskih izmjena.

Odluka Ustavnog suda BiH u ovom predmetu još jednom potvrđuje da sud neće intervenirati u tok pravosudnih postupaka osim u izuzetnim slučajevima i uz jasno utvrđene pravne osnove. Predmet “Spengavanje” i dalje je u fazi istrage, a dalji razvoj događaja zavisit će od postupanja Tužilaštva BiH i sudskih organa.